NOVI DETALJI NAPADA

Žena koja je gledala kako lav ubija lavicu: ‘Mami je rekao neka ga polije vodom. A onda je skočio‘

Lavovi su u napadu fokusirani na životinju na koju nasrću i to je normalno ponašanje zvijeri, kaže ravnatelj Ivan Cizelj

Mužjak lav Uganda i ženka Tayri

 Dragan Matic/Cropix
Lavovi su u napadu fokusirani na životinju na koju nasrću i to je normalno ponašanje zvijeri, kaže ravnatelj Ivan Cizelj

- Nije bilo puno ljudi oko nastambe lavova, nas možda petnaestak. Gledala sam životinje i ne, to nije bila igra. Djelovalo je vrlo agresivno. Moja mama je pitala zaposlenika ZOO-a koji je bio tamo zašto lavove ne poliju vodom, jer joj je djelovalo kao da bi trebalo prekinuti to ponašanje, a on joj je rekao neka ih ona polije. Neugodno ju je to iznenadilo. Odjednom je lav skočio na lavicu i ulovio je za vrat. Pomislila sam: ovo nije igra. Učinilo mi se da ona leži s druge strane lavlje stijene, pa sam se pomaknula da bolje vidim i shvatila da se ne miče - kaže nam jedna posjetiteljica zagrebačkog ZOO-a, koja se s djecom nalazila u vrtu u trenutku kad je lav usmrtio lavicu.

Djeci je, kaže, odvratila pozornost i, nakon što je shvatila da je lavica mrtva, brzo ih je odvela od nastambe. Njezino ime, kao i imena drugih žena s kojima smo pričali, poznato je nama te veterinarskoj inspekciji, ali su nas sve zamolile da s njima ne izlazimo u javnost. Ne žele se naći na meti raznih komentatora na društvenim mrežama, gdje se ovih dana do usijanja dovela rasprava o lavovima. Pokrenuta je peticija kojom se traži smjena Ivana Cizelja, ravnatelja ZOO vrta, koji je u toj ustanovi kao kurator za gmazove, ribe i vodozemce radio 14 godina prije nego što je postao ravnatelj, mnogi pozivaju na bojkot ZOO vrtova, a počela se preispitivati i njihova uloga...

image

Mužjak lav Uganda i ženka Tayri

Dragan Matic/Cropix

Netom prije naše prve sugovornice, pred nastambom je bila gospođa iz Zagreba. Kaže, vidjela je kako lav stalno napada lavicu. Primijetila je i kako malo dalje od nastambe stoji timaritelj, koji je lavovima dovikivao da prestanu.

- Nisam stručnjak, ali činilo mi se da nešto ne valja. Ona je bila na leđima i, iskreno, pomislila sam da će upasti u jarak koji se nalazi u jednom dijelu nastambe. Stalno je proklizavala, činila se pokunjena i branila se. No, kad smo mi otišli, bila je još živa. Iskreno, bilo mi je to mučno gledati - imam doma dvije mačke, znam da smo ih tri tjedna navikavali jednu na drugu, a ovdje sam pomislila da se radi o dvjema životinjama koje nisu imale dovoljno vremena da se prilagode i da zato gledamo tako mučne prizore - priča nam.

‘Napao ju je, imala je ogrebotine‘

Malo prije napada ispred nastambe je s djecom bila i Tamara iz Slovenije. Kad su prvi put prošli kraj nastambe, lavica je mirno ležala na stijeni. Kad su u povratku prošli, vidjeli su da dolazi lav i ona se maknula. No, on je krenuo na nju.

- Počeo ju je napadati, branila se, završila je u vodi. Mi smo počeli vikati, došao je zaposlenik ZOO-a i počeo vikati na lava da se makne. On se na to maknuo, a ona se izvukla iz vode. Tad sam na njoj vidjela ogrebotine. Bila sam u šoku. Mlađa kći od dvije godine nije ništa razumjela, ali starija me pitala zašto je lav tukao lavicu. Odmah sam ih pokupila. Bili smo na putu doma kad mi je prijateljica poslala poveznicu da je lav usmrtio lavicu. Zaustavila sam automobil i rasplakala se, toliko me to potreslo - ističe Tamara.

Dan prije njih jedna je gospođa iz Zagreba s djetetom otišla u ZOO vrt. Snimila je nekoliko fotografija nove lavice, koja je tada ležala na stijeni. Novi lav je uznemireno hodao uz ogradu iza koje su se nalazile lavice koje su otprije u ZOO-u i koje su odvojene od novopridošlica - plan je da se te dvije grupe ni ne spajaju.

- Nisam ni pogledala te fotografije sve dok sutradan nisam čula da je lav ubio lavicu. Onda sam ih pregledala i vidjela da lavica ima rane na tijelu. I to ne njih par, nego zaista puno rana - priča nam.

U ZOO-u i dalje traje istraga. Nalaz s Veterinarskog fakulteta pokazao je da je najvjerojatnije do smrti došlo zbog gušenja. U nalazu stoji kako je riječ o asfiksiji prouzročenoj kompresijom grkljana i ždrijela.

- Taj smo nalaz, kao i sve ostale informacije, proslijedili u Europsko udruženje europskih vrtova i akvarija te koordinatoru EEP-a za tu životinjsku vrstu. Spajanje lavova napravljeno je u skladu s njihovim pravilima i smjernicama. Napad se zbio u iznimno kratkom vremenu i naši su timaritelji odmah reagirali. Pokušali su dozvati lava kako bi ga odvratili od napada. Istodobno su, u skladu sa svim protokolima, alarmirali kolege koji se uključuju u postupanje u ovakvim slučajevima. Svi su do nastambe lavova došli u najkraćem mogućem roku, no, nažalost, smrt lavice nastupila je odmah. Uvidjevši to, pustili smo lava da se smiri uz tijelo lavice te da sam uđe u unutarnji dio nastambe. U ovim okolnostima reagiralo se na jedini ispravan način. Sredstvo u strelici za uspavljivanje djeluje tek nakon desetak minuta. Dakle, uspavljivati lava nakon što je usmrtio lavicu ne bi imalo smisla - ističe Ivan Cizelj, ravnatelj ZOO-a:

Lavovi su im stigli 7. srpnja, a spojeni su 10. srpnja. Prije toga su upoznali novi prostor - pratilo se kako se kreću, koliko jedu, kako se ponašaju... Pošto su životinje istodobno stigle na nepoznati teritorij, sve je, u skladu s preporukama stručnjaka, organizirano na način da ga istodobno zauzimaju. Da je na teritorij jedne jedinke stigla nova jedinka, taj bi proces izgledao drugačije.

- Lavlja stijena Kidepo izgrađena je prema standardima EAZA-e. Jedan je to od preduvjeta koji su morali biti ispunjeni kako bi nam odbor EEP-a za afričke lavove dao preporuku za nabavljanje novih jedinki. Tijekom upoznavanja lavovi su bili u prostoru koji im je omogućavao uzmicanje. Njihova svakodnevna interakcija uključivala je kontakt u skladu s njihovim prirodnim ponašanjem pri uspostavljanju hijerarhije u skupini. Lavovi su bili pod nadzorom, no njihovo ponašanje nije tražilo ljudsku intervenciju - ističe Cizelj.

Zanimalo nas je komentira ozljede na tijelu ženke, koje su primijetili posjetitelji? Objasnio je kako su lavovi od samog početka procesa spajanja iskazivali ponašanja u skladu s prirodnim komunikacijskim obrascima karakterističnima za svoju vrstu. Fizički kontakt sastavni je dio njihove međusobne interakcije, pri čemu tijekom takvih susreta može doći do ozljeda.

- Iako pojedine ozljede ljudima mogu izgledati ozbiljnije nego što ih životinje doživljavaju u kontekstu svoje prirodne socijalne dinamike, takva ponašanja potrebno je procjenjivati u skladu s biologijom i etologijom vrste. Pri tome je važno izbjegavati antropomorfizaciju i ne pripisivati životinjama ljudske interpretacije boli, namjera ni emocionalnih stanja. Sve ozljede na lavovima nadzirali su naši timaritelji i veterinari. Nijedna ozljeda nije zahtijevala liječenje - ističe Cizelj.

Što se vikanja na lavove tiče, pojašnjava kako je Uganda u Francuskoj bio u procesu treninga, koji je nastavljen u Zagrebu. On je, naime, na poziv ulazio u unutarnju nastambu te je iz nje izlazio.

- Tijekom boravka u Hrvatskoj lav se navikao na glasove svojih timaritelja. Zbog toga je timaritelj čim je opazio napad lava na lavicu krenuo dozivati ga. Nažalost, u naletu adrenalina lav nije reagirao na njegovo dozivanje. To je prirodno ponašanje zvijeri – u napadu su fokusirane na životinju koju napadaju - pojašnjava Cizelj.

Inspektori uključeni u istragu

Iz Državnog inspektorata kažu kako su njihovi inspektori - oni za zaštitu prirode te veterinarski inspektori - uključeni u istragu,

- Postupanje se provodi temeljem više zaprimljenih prijava građana i udruge građana, a inspekcija je pokrenula službene radnje radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Cilj nadzora je utvrditi okolnosti i postupke koji su prethodili usmrćivanju lavice, način postupanja sa životinjom, primijenjene mjere te eventualne nepravilnosti u postupanju ili dokumentaciji - istaknuli su i pojasnili kako će, u okviru svojih ovlasti, provjeriti postupanje s bolesnim ili ozlijeđenim životinjama, veterinarsku skrb i dostupnu medicinsku dokumentaciju, postupke i odluke vezane uz usmrćivanje životinje, uvjete držanja i dobrobit životinja u objektu, te postupanje s lešinom i evidenciju nusproizvoda životinjskog podrijetla.

image

Mužjak lav Uganda i ženka Tayri

Dragan Matic/Cropix

- Inspekcija zaštite prirode će unutar svojih ovlasti izvršiti kontrolu komercijalnog korištenja i zakonitog podrijetla divlje vrste sukladno članku 3. stavku 5. Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama. Nakon provedenog zajedničkog nadzora, obje inspekcije će izraditi službene zapisnike i poduzeti daljnje mjere sukladno zakonu - istaknuli su.

O cijelom slučaju oglasili su se i iz udruge Animalex. Kažu kako su pokrenuli peticiju kojom traže razrješenje ravnatelja i utvrđivanje odgovornosti odgovornih osoba. O svemu su obavijestili organizacije koje su sudjelovale u premještanju životinja.

- Nestručnim, neopreznim i nemarnim spajanjem došlo je do uginuća lavice Tayre, jedinke vrste koja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja. Već nekoliko dana nakon dolaska iz različitih zooloških vrtova lav i lavica spojeni su u zajedničku nastambu, a službena snimka od 10. srpnja već prikazuje ozbiljan napad mužjaka na lavicu. Unatoč tome, nisu razdvojeni.

Napad trajao pola sata

Sljedeća tri tjedna lavica se branila od napada, a 25. srpnja posjetitelji su fotografirali vidljive ozljede koje nisu bile tretirane. Pritom nije uzeto u obzir ni to da u mađarskom zoološkom vrtu nije bila prihvaćena od drugih lavica te da je na tijelu imala stare ožiljke od ugriza.

Napad u kojem je lavica usmrćena trajao je od oko 13 sati do najmanje 13:35. Posjetitelji su već u 13:04 obavijestili timaritelje, no tijekom više od 30 minuta djelatnici su, unatoč raspoloživim sredstvima, pokušavali zaustaviti lava isključivo dozivanjem. Zoološki vrt imao je gotovo tri tjedna da nakon opetovanih napada razdvoji životinje i postupno pristupi njihovu združivanju, što je trebalo učiniti od samog početka. Umjesto toga, inzistiralo se na zajedničkom držanju sve do smrtnog ishoda. Smatramo da Zoološki vrt nije raspolagao odgovarajućim kapacitetom za odvojeni smještaj svih lavova te je zbog toga požurio s njihovim spajanjem. Primjeri na koje se ravnatelj poziva nisu usporedivi jer im je prethodio višemjesečni postupak upoznavanja i prilagodbe, a ne spajanje svega nekoliko dana nakon dolaska - ističu iz Animalexa.

ZOO Veszprem: Duboko smo ožalošćeni

Kontaktirali smo i Anita Koloszár iz Zoološkog vrta Veszprem. Evo što kaže:

- Lavica Tayri rođena je 5. srpnja 2020. godine u zoološkom vrtu Dvůr Králové. Kasnije je premještena u zoološki vrt Veszprém, a potom je – na temelju odluke koordinatora programa EEP za sjeverne lavove pri Europskom udruženju zooloških vrtova i akvarija (EAZA) – 7. srpnja 2026. preseljena u Zoološki vrt grada Zagreba.

Prije premještaja, kolege iz Zagreba osobno su posjetili Veszprém kako bi upoznali Tayri. Transport je uspješno i sigurno proveo iskusan i stručan prijevoznik životinja koristeći klimatizirano vozilo, uzimajući u obzir ljetne vrućine.

Bilo nam je drago čuti prve vijesti da se Tayri dobro uklapa i prilagođava novoj okolini. Stoga smo s velikom tugom primili vijest o kasnijim događajima. S kolegama u Zagrebu ostali smo u kontaktu i prije i nakon tog incidenta. Izražavamo iskrenu sućut kolegama u Zagrebu i dijelimo tugu koju takav gubitak predstavlja za svakog djelatnika zoološkog vrta i posjetitelja koji voli životinje. Duboko smo ožalošćeni onim što se dogodilo i nadamo se da se takav incident više neće ponoviti.

Zašto dolazi do napada?

Premda su napadi lavova na pripadnike iste vrste u zoološkim vrtovima rijetki, ipak se događaju. Primjerice, 2018. godine lavica Zuri u Indianapolisu napala je i usmrtila oca svoje troje mladunčadi, Nyacka. Iako su se slagali osam godina, odjednom ga je uhvatila za vrat i ugušila. Pet godina prije mužjak je usmrtio ženku u Dallas Zoo, pred očima posjetitelja. Najrecentniji napad dogodio se 2022. godine u Zoološkom vrtu u Birminghamu, kada je lavicu usmrtio novi mužjak tijekom procesa upoznavanja.

Stručnjaci ističu kako do ovakvih situacija u zoološkim vrtovima dolazi zbog spoja niza faktora: tu su biološki instinkti, zatočeništvo i nepredvidivo ponašanje divljih životinja. Riječ je o životinjama koje su teritorijalne i kada se pokušava spojiti dva lava koja nisu odrasla zajedno, prirodni instinkti ih navode da drugu životinju ne prepoznaju kao dio čopora, nego prijetnju. U divljini postoji rješenje: upoznaju se, ne svide se jedno drugome i onda se maknu što dalje. U zatočeništvu slabiji lav ne može otići, pa drugi lav činjenicu da ovaj nije pobjegao smatra otporom, jer se životinja ne povlači, pa ga napada do smrti.

Ponekad grublji poziv na igru ili dominantan govor tijela jedne strane može izazvati paničnu reakciju s druge strane, a to može dovesti do agresije. Ponekad dolazi i do nagle promjene ponašanja. Hormonalne promjene, neki zdravstveni problemi koje ljudi ne vide (a životinje bole ili su zbog njih nervozne) ili neka mala promjena u okolini u sekundi drugu životinju pretvore u metu napada.

U divljini čopore čine ženke koje su u krvnom srodstvu, a mužjaci su povremeni članovi. U zoološkim vrtovima radi se o umjetno sastavljenim čoporima – životinje nisu odrasle zajedno, nemaju obiteljske veze i zbog toga među njima puno lakše dolazi do sukoba. Problem je i veličina teritorija: u divljini ove velike mačke krstare područjem od 20 do 400 kilometara. To je posebno važno jer u slučaju sukoba životinje naprosto odu svaka u svojem smjeru i zadrže se dovoljno dugo dok se ne smire. U Zoološkom vrtu prisiljene su na svojevrsnu neprestanu bliskost jer se ne mogu na neko vrijeme maknuti od onog drugog. Zato nekad obične male frustracije dovedu do krvavog ishoda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. kolovoz 2026 10:12