Prvi pozitivni učinci Plana za posidoniju na morsku bioraznolikost u podmorju Marseillea

Suočen s tim izazovima, Grad Marseille pokrenuo je Plan za posidoniju (Plan Posidonie), strukturiran oko 12 konkretnih mjera koje uključuju ekološku obnovu, regulaciju sidrenja, pojačano znanstveno praćenje i podizanje svijesti javnosti.

Plan je usvojen na sjednici Gradskog vijeća 15. prosinca 2023. godine te predstavlja dio gradskih ciljeva u okviru programa „Teritoriji predani prirodi“ („Territoires engagés pour la Nature“), a istodobno odgovara operativnim ciljevima „Akcijskog plana za uzornu mediteransku regiju do 2030.“.

Plan za posidoniju obuhvaća 12 mjera raspoređenih u tri područja djelovanja tijekom razdoblja od pet godina. Prvo područje su studije i praćenje, odnosno unaprjeđenje znanja o stanju i vitalnosti livada posidonije u Marseilleu, utvrđivanje i analiza prirodnih i ljudskih pritisaka koji na njih utječu te procjena njihova razvoja (3 mjere). Aktivno upravljanje obuhvaća provedbu mjera upravljanja i postupne ekološke obnove usmjerenih na zaštitu i obnovu livada posidonije (6 mjera). Treće područje djelovanja je informiranje i podizanje svijesti, u okviru kojeg se razvijaju projekti usmjereni na informiranje i senzibilizaciju javnosti o upravljanju obalnim ekosustavima i, šire, o zaštiti morskog okoliša, piše Ekovjesnik.

U rujnu 2023. u morskom rasadniku u marsejskom zaljevu Prado, na površini od 150 m² i dubini od 25 metara, primijećeni su prvi izdanci posidonije (Posidonia oceanica) posađene ranije iste godine u sklopu projekta Reposeed. Sadnja je izvršena u svibnju 2023., usred umjetnih grebena u zaljevu Prado, zaštićenom morskom području od 850 hektara, a tri mjeseca kasnije primilo se oko 10 posto od oko 10 000 sjemenki posidonije. Primijećeni izdanci bili su veličine od šest do 10 centimetara.

Više od dvije godine nakon pokretanja Plana za posidoniju, praćena područja pokazuju širenje livada posidonije, a prvi pokusi ekološke obnove daju ohrabrujuće rezultate.

Iako je posidonija biljka sporog rasta, sustavi praćenja postavljeni u zaljevu Prado omogućili su da se već tijekom prve godine provedbe Plana za posidoniju zabilježi povećanje od +1,8 %, odnosno +7,1 % na dvama nadziranim područjima.

Mediteranska obala danas je ozbiljno ugrožena snažnom urbanizacijom i umjetnim zahvatima. Obalna područja izložena su stalnom ljudskom pritisku koji proizlazi iz aktivnosti 150 milijuna stanovnika te dolaska 200 milijuna turista godišnje.

Unatoč statusu zaštićene vrste još od 1988. godine, ekološka oštećenja livada posidonije i dalje su znatna, a najviše ih ugrožavaju sidrenje plovila, urbanizacija, obalni zahvati, obalna erozija i industrijski ispusti. Naslage posidonije koje more izbacuje na obalu također su znak živog Mediterana koji treba očuvati. „Živa plaža nije prljava plaža“, poručuju iz Grada Marseillea.