Udruga Prijatelji životinja ostavila je komentar na javnom savjetovanju za dopune „Pravilnika o izdavanju odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom”. Poziva sve kojima je stalo do zaštite našega mora da joj se pridruže sudjelovanjem u javnoj raspravi, koja završava sutra, 6. siječnja u ponoć, u protivljenju da se rok za odobrenje ribarenja koćama produlji do 31. prosinca 2026. godine.
- To bi značilo još dvije godine daljnje devastacije Jadrana kočarenjem, što je iznimno štetno. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih povlačnih mreža, već jedino njihovom potpunom zabranom! - ističu Prijatelji životinja.
Pojašnjavaju da se stalnim produljivanjem odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćom pridonosi daljnjim destruktivnim učincima takve vrsta ribolova na morski ekosustav, klimatske promjene i planet:
- Koće kao podvodni buldožeri razaraju morsko dno i ostavljaju iza sebe pustoš - ističu i predlažu da se izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i drugih relevantnih propisa potpuno zabrani ribolov pridnenim mrežama, a da se dotad zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koćama.
Tvrde kako je zanimljivo da Ministarstvo poljoprivrede dopunama Pravilnika koji je na javnoj raspravi traži produljenje roka za obavljanje koćarenja iako je itekako upoznato s njegovim štetnim posljedicama. U dokumentu „Strateška studija utjecaja na okoliš: Nacionalni plan razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj 2021.-2027.”, koju je Ministarstvo naručilo, navodi se da na područjima udaljenima od obale u otvorenom Jadranu glavni pritisci na morski okoliš u smislu štete koju ljudske djelatnosti nanose morskome dnu stvara „korištenje povlačnih pridnenih alata kao što su dredže (rampon), pridnene koće, obalne potegače, te uzgajališta koja svojom infrastrukturom trajno zasjenjuju morsko dno.”
Na isto upozoravaju i stručnjaci pa je istraživanje tima od 26 znanstvenika i konzervatora 2021. godine utvrdilo da pridneno koćarenje ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija. Tvrde da je Hrvatska među deset zemalja svijeta čije koćarice ispuštaju najviše štetnih plinove te je jedna od zemalja EU-a koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena. Hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu, tvrde iz udruge, a Jadransko more navedeno je kao jedno od tri svjetska mora čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikost. Istraživanja u Jadranskome moru i hrvatskih znanstvenika potvrdila su jako štetan utjecaj pridnenih koća za oslića, lignjuna, šaruna, morske konjice, škampe u Bračkom kanalu i druge vrste.
- Kao što je i sam priznao jedan ribar: ‘Zaštita mora trebala bi biti u prvom planu svakog moreplovca, moreljupca i, naravno, onoga tko od njega živi, a mi ribolovci, budimo realni, nismo dobri gospodari jer uzimamo, a ništa ne dajemo’. Već godinama ignoriraju se apeli stručnjaka, ali i ribara koji su svjesni utjecaja koća na naše more, da se na temelju znanstvenih istraživanja i prakse korištenja pridnenih koća u Jadranu izglasa zabrana njihova korištenja. Zakonska regulativa vezana uz korištenje pridnenih koća ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima i u vremenu u kojemu one nisu uopće dopuštene. Daljnje dopuštanje korištenja pridnenih koća moglo bi dovesti samo do još drastičnijega kršenja zakona i uništavanja našega podmorja - poručuju Prijatelji životinja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....