Na Brijunima živi patka s neobičnom krestom: Ona nastaje zbog rupe u lubanji, riječ je o mutaciji

Ruanska patka porijeklom je iz Francuske gdje se počela uzgajati prije 19.stoljeća. Ime je dobila po povijesno važnom gradu Normandije, Rouenu. Osim obične ruanske patke, postoji ruanska patka s krijestom čiji jedan mužjak živi u Nacionalnom parku Brijuni.

Krijesta na ruanskim patkama nastala je greškom, točnije spontanom promjenom genetskog materijala stanice, tzv.mutacijom. Iako su takve patke ugodne oku, radi se zapravo o genetskom defektu. Krijesta kod ove vrste nastaje zbog rupe u lubanji. Na području rupe razvija se masno tkivo iz kojeg, kada naraste perje, nastane krijesta. Ovo nije slučaj kod drugih vrsta životinja sa krijestama, već samo kod ponekih vrsta patki.

Mutacija iz koje nastaje krijesta nalazi se na određenom genu. Gen koji nosi ruanska patka s krijestom naziva se letalni gen. Što to znači? Kada bi parili dvije jedinke koje posjeduju letalni gen (gen za krijestu) nebi nam se uspješno izlegli svi pačići. Ukoliko bi parili jednu jedinku koja ne posjeduje takav gen, sa jedinkom koja posjeduje, pačići bi imali veće šanse za izlijeganje.

Unutar jajeta nalazi se embrij koji može i ne mora naslijediti gen koji stvara krijestu. Ukoliko ga naslijedi ne znači da će se fizički manifestirati (laički rečeno pretvoriti u krijestu). Ukoliko se manifestira, postojat će rupa u lubanji i mozak neće imati granicu rasta te će težiti rasti izvan lubanje, što može biti pogubno za embrij. Kada embrij naslijedi letalni gen od oba roditelja, takav defekt mu je predodređen, te su mu šanse za preživljavanje smanjenje. Određeni dio će se pritom uspješno izleći, a ostatak nažalost to neće uspjeti.

Letalni gen vezan uz krijestu nalazimo i kod drugih vrsta, kao što su Aracuna kokoši, a može biti vezan i uz druge djelove tijela. Primjer je jedna vrsta koja se također nalazi na Brijunima i kod koje se letalni gen odnosi na kratke noge. Naziv vrste je japanski bantam/šabo, kažu iz parka.