Iz organizacije WWF Adria podsjetili su kako se ove godine Dan ekološkog duga obilježava 2. kolovoza. Taj dan, pojasnili su, označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. To se događa zato što čovječanstvo u atmosferu emitira više ugljičnog dioksida nego što ga oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljuju se zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i sijeku se šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta, dodaju.
Kažu i da, premda se 2. kolovoza obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije. Najprije u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja a u Albaniju će stići 3. studenoga.
- U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43 posto do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih sedam godina - ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.
Dodaje kako postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39 posto na 75 posto, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 postotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.
- Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna. Svi mi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative - zaključuje Boić Petrač.