Godina na zalasku obilovala je životinjskom tematikom, a posebno zanimljivim trenucima vezanim uz ptičji svijet, poručili su iz Javne ustanove Međimurska priroda.
Već početkom godine mnoge je oduševilo promatranje leta štekavaca (Haliaeetus albicilla), najvećih grabljivica kontinentalne Hrvatske, kako se kružeći nad rijekom Murom međusobno hvataju kandžama i strmoglavljuju.
- Iako su nam, kao čuvarima prirode, šanse da ih vidimo vrlo male, ali istodobno i nemjerljivo veće nego običnim šetačima prirodom, ne ostavljaju nas ravnodušnima ni pojave bukoča (Pandion haliaetus). Nekadašnja gnjezdarica Hrvatske, a danas samo putnik kroz naše krajeve, usko je vezan uz vodena staništa. Ove godine bilježimo proljetno opažanje iznad Drave te kasnoljetno iznad Mure, s plijenom u nogama - poručili su.
Možda najzanimljiviji, ali svakako najzagonetniji trenutak zbio se, kažu, za obavljanja monitoringa vodomara (Alcedo atthis) na rijeci Muri. Za vrijeme plovidbe, na popriličnoj udaljenosti, uočen je neobičan ptičji let iznad šume. Radilo se o ptici veličine gavrana, no njezino kretanje bilo je neobično. Siluetom je podsjećala na grabljivicu, ali stručnjaci nisu znali tko bi to mogao biti. Nakon dosta istraživanja i razgovora s ornitolozima, zaključili su da se radi o ritualu udvaranja škanjca osaša (Pernis apivorus). Riječ je o rijetkoj grabljivici, barem u tom području, koja je posebna po prehrani koja se uglavnom sastoji od osinjih saća.
- Posljednjih godina areal rasprostranjenosti velikog ronca (Mergus merganser), kritično ugroženog u Hrvatskoj, proširen je i na međimurske rijeke. Prema dostupnim podacima, prvo gniježđenje ove vrste u Hrvatskoj potvrđeno je 1999. na rijeci Cetini, a prije samo petnaestak godina svega nekoliko parova ovih prekrasnih ptica nastanjivalo je jug Hrvatske. Inače, ova zanimljiva vrsta pripada patkama ronilicama, a specifična je po gniježđenju u dupljama i prehrani koja se uglavnom sastoji od riba koje hvata svojim nazubljenim kljunom na vrhu kojeg se nalazi kukica. U protekle tri godine ovu vrstu redovito viđamo na Muri, ali i Dravi, gdje je brojnija i gdje smo potvrdili gniježđenje. Zbog živopisne boje perja, posebno u mužjaka, pravi su ukras međimurskih rijeka - dodali su iz Javne ustanove.
U terenskim istraživanjima našli su niz ptičjih gnijezda: od slavuja, preko ćubastog gnjurca, sjenice mošnjarke, kulika sljepčića...
- Ova je godina bila ispunjena i prstenovanjem ptica u Međimurju. Odrađeno je već tradicionalno prstenovanje mladih bijelih roda, pri čemu je zabilježen drugi najbolji rezultat u posljednjih 15 godina. Nakon prošle, rekordne godine, koja je napunila gnijezda s čak 63 ptića, ova je godina bila samo nijansu slabija, sa samo dvije rodice manje u međimurskim gnijezdima. Prvi put u Međimurju, na ivanovečkoj šljunčari, prstenje je dobilo i 160-ak najmanjih lastavica, bregunica, iznimno korisnih ptičica čije su kolonije s gnijezdima u rupama riječnih strmina zaslužne za istrebljivanje komaraca - istaknuli su.
Zanimljivo je bilo otkriti i ptice koje su prstenovane u drugim zemljama. Recimo, jedna bijela roda gnijezdi se u Murskom Središću, a prstenovana je prije pet godina u Poljskoj. Tu je bila i jedna sova kukuvija koja je svoj prsten dobila u Mađarskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....