Zašto europska jegulja nestaje brže nego što mislimo

Na stranicama Facebook grupe Živi svijet Jadranskog mora više je puta istaknuto koliko je jegulja kao vrsta ugrožena i koliko je važan cjelokupan društveni angažman kako bi se ova vrsta spasila od izumiranja. Prije pet godina IUCN je svrstao jegulju u status kritično ugrožene životinje, što je korak do statusa izumrle vrste.

Indeks novačenja mladih jegulja 98 je posto niži u sjevernim morima i 94 posto niži u drugim morima, među kojima je i Sredozemno, nego što je bio u razdoblju 1960.–1979.

S tim je, naravno, jednako opao i njihov ulov. Premda se radi o egzaktnim mjerenjima i brojkama, s tim se slažu i ribari. Dakle, više nije pitanje trebamo li jegulju zaštititi, već kako to učiniti što je moguće prije, piše Otvoreno more.

- Osim novog zakonodavnog okvira, prvi korak zaštite je svijest da problem postoji i da je vrlo ozbiljan, pa, ukoliko to želite, možete i sami postati dio rješenja. Identifikacijske oznake koje omogućuju prepoznavanje jedinke jednostavne su. Ako ste sportski ribolovac, suzdržite se od daljnjih ulova i odnosite se prema ovom problemu na sportski način.

Ukoliko ste gurman, pokušajte se suzdržati od konzumacije jegulja, jer je i druge hrane u izobilju. A ukoliko ste netko kome je izlov jegulja tradicija, valjda ste sami svjesni da postoji samo jedan ispravan put očuvanja te tradicije - ističe Pero Ugarković, administrator Facebook grupe Živi svijet Jadranskog mora.

Iznimno je važno stalno pratiti i sustavno prikupljati informacije o jeguljama svuda, pa i na području Hrvatske. I dok znanstvenici prate lovine gospodarskog ribolova, kao što, primjerice, radi Institut za oceanografiju i ribarstvo, koji analizira ulove kogola, neprijavljene ribolovne aktivnosti nažalost i dalje ostaju siva zona i velika nepoznanica.

Ipak, činjenica je da je problem uočen i da se radi na tome da se jegulja kao vrsta sačuva.

Tako su ovih dana u talijanskom parku prirode Delta del Po puštene označene, zrele i pomno odabrane ženke jegulje. Ovo je već treće takvo puštanje tijekom 2025. godine, što je dio sklopa velikog europskog projekta kojim se pokušava pomoći spasiti ovu vrstu od mogućeg izumiranja.

- Iako više od stoljeća znamo da se europska jegulja mrijesti u Sargaškom moru, puno toga je ostalo misterij, jer njihova migracija spada među najduže i najzahtjevnije u životinjskom svijetu.

Upravo se zato i pokušava označavanjem pratiti prva faza njihova putovanja, jer svaki novi podatak pomaže razumjeti kako uopće prežive taj put i što je potrebno da bi se počela oporavljati.

Znanstvenici se nadaju da će zahvaljujući ovim oznakama uspjeti pratiti rane faze migracije, jer tehnologija koja bi omogućila praćenje cijelog putovanja, nažalost, još uvijek ne postoji.

Koriste se jednostavne identifikacijske oznake koje omogućuju prepoznavanje jedinke u slučaju ulova te elektronički odašiljači koji bilježe podatke o dubini, temperaturi i obrascima kretanja.

Ti se podaci očitavaju tek nakon što se odašiljač odvoji od ribe i pošalje informacije putem satelita - istaknuo je Ugarković na stranici Facebook grupe Živi svijet Jadranskog mora.