U siječnju 2019. godine, nasukani kit na Floridi izazvao je pravi mali val uzbuđenja među znanstvenicima koji su otkrili da je to nova vrsta. Potom je uslijedio šok - ostalo ih je svega 50.
Najprije se smatralo da se radi o neobičnoj lokalnoj populaciji Brydeovog kita, ali onda je otkriveno da je stvorenje nešto sasvim novo, zasebno, pa je vrsta nazvana rižin kit. Kosti su prebačene u muzej Smithsonian, gdje je i izvršena detaljna analiza stvorenja, koje je dobilo ime Balaenoptera ricei.
Rižin kit je jedina vrsta usatog kita koja živi tijekom cijele godine u sjeveroistočnom dijelu Meksičkog zaljeva, na prijelazu kontinentalne police između stotinu i 400 metara dubine. O njihovom se ponašanju vrlo malo zna.
Jedno istraživanje otkrilo je da je tijekom tri dana jedna ženka tijekom dana zaranjala dublje, a noću pliće. Smatra se da je to zato što se tijekom dana hrani dubokomorskim jatima riba, za razliku od Brydeovog kita, koji se uglavnom hrani blizu površine. Poznato je i da rižini kitovi proizvode vokalizacije dužeg zvuka u usporedbi s bilo kojim drugim pozivom Brydeovog kita.
Povijesno gledano, kitolov je ciljao Brydeove kitove, a time i rižine kitove. Dio problema s ovim kitovima je što se s mora ili iz zraka teško mogu razlikovati.
Prijetnje za ovu vrstu danas su brojne, uključujući zapetljavanje u ribarsku opremu, udare brodova i izlijevanje nafte. Smatra se da je izlijevanje nafte Deepwater Horizon 2010. godine ubilo petinu svih rižinih kitova. Morski otpad također predstavlja problem jer kitovi mogu progutati velike količine smeća. Veliki problem je i buka koju stvaraju ljudi u i oko sjevernog dijela Meksičkog zaljeva.
- Nisam siguran da će za 50 godina još uvijek postojati. Iskreno, ne bih se kladio na to - rekao je Jeremy Kiszka, morski biolog sa Sveučilišta International Florida, za The Washington Post, piše IFL Science.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....