O krivolovu u Hrvatskoj: Najčešće mete su srne i divlje svinje, a od ptica šljuke

Socioekonomsku analizu nezakonitog ubijanja i hvatanja ptica u Hrvatskoj provela je u razdoblju od 21. kolovoza do 18. rujna 2024. za Udrugu Biom agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Hendal. Analiza se sastojala od dva dijela – istraživanja percepcije lovaca i desktop studije. Istraživanje je provedeno metodom online (CAWI) anketiranja. Provedba istraživanja odvijala se u skladu s normom ISO 20252:2019 i ESOMAR-ovim međunarodnim kodeksom za marketinška i društvena istraživanja. U istraživanju je korišten uzorak od 101 lovca i lovkinja na području Republike Hrvatske.

Ispitanici su odgovorili na pitanje o učestalosti lova na pojedine vrste ili skupine divljači. Najpopularniji je lov na predatore, što učestalo čini čak 85,2 posto ispitanika, a 9,3 posto rijetko. Divlju svinju učestalo lovi 70,4 posto ispitanika, dok 25,9 posto rijetko, a samo 3,7 posto ispitanika nikada ne lovi divlju svinju. Treći najpopularniji lov je lov na srnu – 44,4posto ispitanika učestalo lovi srnu, 37 posto rijetko i 18,5 posto nikada. Daleko najmanje popularan je lov na guske – 5,6 posto lovi rijetko, a nijedan ispitanik ne lovi ih učestalo. Tri su najzastupljenija razloga bavljenja lovom – potreba za brigu o prirodi (81,5 posto), obiteljska tradicija (55,6 posto) i društvo (42,6 posto)

Rezultati istraživanja pokazuju da lovci u Hrvatskoj najviše cijene bioraznolikost, čistu prirodu i zrak. Ispitanici redovito borave u prirodi, promatraju divlje životinje, te koriste meso divljači u prehrani.

Većina ispitanika navodi da im je izuzetno važno smanjenje problema krivolova. Dobiveni rezultati pokazuju da većina ispitanika, njih 63 posto, smatra da u njihovom lovištu ima malo krivolova, dok 16,7 posto ističe da ima ga mnogo. 13 postoispitanika tvrdi da ga u njihovom lovištu uopće nema.

Ispitanici koji su naveli da je krivolov prisutan u njihovom lovištu su trebali navesti koje vrste su predmet krivolova u njihovom lovištu i koliko ih godišnje strada. 48,2 posto ispitanih lovaca ističe da je problem krivolova u njihovim lovištima ozbiljan ili vrlo ozbiljan, dok 26 posto tvrdi suprotno. 79,7 posto ispitanih lovaca primjećuje krivolov u svojim lovištima od čega najviše se primjećuje krivolov krupne divljači: srne (10 jedinki godišnje), divlje svinje (10 jedinki godišnje) i jelena običnog (3 jedinke godišnje). Od krivolova ptica kao problematičan u svojim lovištima lovci spominju krivolov šljuke kokošice i šumske šljuke (šljuka bena) – čak 100 jedinki po lovištu godišnje.

Glavni razlozi neuspješnog sprječavanja krivolova u Republici Hrvatskoj, prema mišljenju ispitanika, leže u teškom otkrivanju krivolova, lošoj zakonskoj regulativi, neprijavljivanju krivolova radi straha od negativnih posljedica ili zbog prijateljskih odnosa te lošeg pravosuđa. Ozbiljna zarada i zahtjevi stranih lovaca kad kupuju aranžmane lovnog turizma percipiraju se glavnim uzrocima krivolova u Republici Hrvatskoj.

- Rezultati ove analize jasno ukazuju na potrebu za konkretnim koracima u prevenciji krivolova, ali i na veliki potencijal za suradnju između lovaca i udruga za očuvanje prirode. Lovci su ključni akteri u očuvanju prirodnih resursa – njihovo poznavanje terena, dugogodišnje iskustvo i svakodnevna prisutnost u prirodi čine ih nezamjenjivima u ranoj detekciji i prijavi nezakonitih aktivnosti. Istovremeno, organizacije za zaštitu prirode mogu doprinijeti edukacijom, institucionalnim povezivanjem i zagovaranjem učinkovitijih zakonskih rješenja.

Upravo na toj sinergiji treba graditi buduće aktivnosti – jer samo zajedničkim naporima možemo smanjiti gubitke bioraznolikosti i očuvati prirodnu baštinu. Suradnja između lovaca i zaštitara prirode nije samo opcija, već i nužnost ako želimo učinkovito adresirati problem krivolova, ali i graditi projekte očuvanja vrsta do kojih nam je svima stalo kao npr. jarebica kamenjarka ili trčka – zaključuje Bolesław Słociński, voditelj programa Safe Flyways u udruzi Biom.