Još 2019. godine znanstvenici su uočili nešto neobično tisućama metara ispod površine oceana. U dubinama su snimili ružičastu kvrgavu masu s karikaturalno velikim očima. Bilo je potrebno nekoliko godina, ali su u novoj studiji objavljenoj u časopisu Ichthyology & Herpetology potvrdili: riječ je o tri nove vrste iz porodice snailfish.
Postoji više od 400 vrsta riba iz ove porodice diljem svijeta. Na taj se popis mogu dodati i tri nove ružičasta Careproctus colliculi i dvije crne - C. yancey i Paraliparis.
- Dvije od ovih su dva snailfisha prikupljena u istom uronu podmornicom Alvin. Kada sam detaljnije pogledala uzorke bila sam iznenađena koliko su ova dva primjerka različita. Ovo nisu bili odrasla jedinka i mlada iste vrste - ne, one su vrlo različite i morfološki i genetski. Ove dvije vrste otkrivene su na postaji M, izuzetno vrijednom istraživačkom mjestu na kojem se desetljećima privode istraživanja.
Činjenica da su dvije nepoznate vrste riba prikupljene s istog mjesta, u istom uronu, na jednom od bolje proučenih dijelova dubokog mora na svijetu, naglašava koliko još toga moramo naučiti o našem planetu - istaknula je voditeljica studije i izvanredna profesorica biologije Mackenzie Gerringer za IFLScience.
Ružičasto stvorenje djeluje prilično dražesno za jedno biće iz velikih dubina, jer tamo zbog mraka i pritiska žive životinje koje nama izgledaju čudno.
- Na ovim dubinama nema sunčeve svjetlosti, pa boja postaje manje važna za skrivanje. Ove ribe vjerojatno osjećaju jedna drugu i svoju okolinu na druge načine - recimo, osjete vibracije u vodi te mirišu i kušaju svoje okruženje. Vjerojatno ove vrste koriste prsne peraje za osjet. Iako na ovim dubinama nema sunčeve svjetlosti, postoje bljeskovi svjetlosti od bioluminiscencije. Još ne znamo koriste li i koliko ove vrste vid, to bi bilo izvrsno područje za buduća istraživanja - dodala je Gerringer.
Kada se spominje peraje, Careproctus colliculi je po tom pitanju veoma impresivna. Na cijelom tijelu ih ima ravno 22. Čemu one služe?
- One su vrlo važne za plivanje, posebno za okretanje, ali igraju ulogu u tome kako riba osjeća okolinu - pojašnjava znanstvenica, čije je opsežno istraživanje ovih vrsta riba doprinijelo razumijevanju načina na koji one uspiju preživjeti pod velikim pritiscima, gdje je je voda toliko hladna i nema svjetla.
- Često mislimo da su dubokomorska okruženja surova ili ekstremna zbog toga koliko se pritisci, temperature, svjetlost i drugi uvjeti razlikuju od onoga što mi doživljavamo. Ali za mnoge organizme, duboko more – najveći životni prostor na našem planetu – je dom. Za mene, pronalazak vrsta koje izgledaju tako krhko, a uspijevaju u tim staništima, ističe ljepotu dubokog mora i našu odgovornost da razumijemo i zaštitimo te nevjerojatne ekosustave - zaključuje Gerringer.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....