- Istina da su mungosi s vremenom iskorijenili zmije, ali su postali i prijetnja bioraznolikosti. I sada ta invazivna vrsta gospodari našim otokom - ogorčen je Joško Miše, dopredsjednik lovačke udruge Trogir pod čijim se patronatom nalazi otok Čiovo u kojem danas, po slobodnoj lovačkoj procjeni stoluje, na tisuće tih malenih predatora.
Priča o tim vrlo okretnim životinjicama zapravo kreće početkom dvadesetog stoljeća kada je indijski mungos u Dalmaciju doveden u cilju smanjenja populacije zmija koje su tih godina zagospodarile otokom trogirskog arhipelaga. Nakon Mljeta, Brača, Korčule i Hvara, Čiovo je bilo zadnja destinacija nastanjivanja ovih životinjica koje su ubrzo nakon dolaska u novo stanište svoje prehrambene navike prilagodile podneblju u kojem su naseljeni. Zmije su im bile u drugom planu, jer su perad, fazani i zečevi za njih slasniji plijen, piše Slobodna Dalmacija.
- Ako vidite jednog, znajte da je u blizini cijela skupina. Taj jedan je svojevrsni „izviđač“ iza kojeg je u pravilu nekolicina drugih koji čekaju poziv da je teren kojeg moraju pretrčati bezopasan. Tek tada možete vidjeti cijeli "čopor" kako pretrčava „brisani“ prostor. Mungosi su vrlo malene životinje dužine nekih tridesetak centimetara izuzmemo li rep koji je jednako toliko dug. Njihovo obitavalište su rupe u zemlji ili kakve škrape u kojima možete naći njihova legla. Međutim, pošto se kriju na nepristupačnom terenu, takvo što ćete vrlo rijetko vidjeti - tvrdi Joško Miše.
Najveće probleme ovi maleni stvorovi čine upravo lovcima, među kojima je i Miše. Tvrdi kako su im pojeli fazane i njihova jaja, a smanjili su i populaciju zečeva.
- Nisu samo ugroženi fazani, već i ostale ptice, njihova jaja i mladunčad. Možete ih vidjeti kako se slade i voćem, pa i nekim sisavcima duplo većim od njih. Veliki su neprijatelji i peradi. Rijetki stanovnici koji još drže kokoši, koje su u svakodnevnom sukobu sa ovim opasnim predatorima. Nema dana, a da netko ne prijavi štetu. Od nekoliko stotina koliko smo, po nekakvim procjenama, mislili da živi na otoku, danas slobodno možemo reći da ih ima nekoliko tisuća. Najčešće ih možete vidjeti rano ujutro ili oko podneva. Tada su najaktivniji. Doslovno iskaču sa svih strana - tvrdi Ivica Harašić.
Veliki problem su vikendaši. Ostavljaju otpad na otvorenom misleći da će tako otjerati zmije, jer će hrana privući mungose. U konačnici tako i bude, ali onda stradaju domaće životinje - jada se Harašić.
I on kao i lovci i brojni drugi stanovnici Okruga, Mastrinke, Arbanije, Žednog i Slatine na isti način pokušavaju stati na rep mungosima. Po cijelom otoku postavljaju se razne zamke. Od ribarskih vrša, živolovki do vodovodnih cijevi. Glavni mamac im je srdela, komad pancete ili mesni narezak i na taj način love mungose. Tijekom ove godine ulovili su ih više od 250.
Spas otočnom stanovništvu uskoro stiže iz JU „Krš i more“. Tom nekada spasonosnom tamanitelju zmija, a danas ljutom neprijatelju, splitski čuvari prirode stati će u kraj nabavkom 550 lovki za što će utrošiti oko trideset tisuća eura. Radi se, kako nas je informirao Marijan Kurtović, inače glavni čuvar prirode u toj Javnoj ustanovi, o projektu na temelju kojeg su od Ministarstva zaštite okoliša dobili rješenje za izopćavanje ove vrste s otoka putem živolovki.
- Upravo smo u procesu nabave kaveza nakon čega ćemo krenuti u njihovo postavljanje diljem Čiova. Prije toga smo obavili testno istraživanje brojnosti predatora na terenu i odredili lokacije za postavljanje zamki. Dakako, ništa od svega ne bi bilo da nismo dobili rješenje od ministarstva da mungos nije divljač, već invazivna vrsta. Tek nakon toga možete postupiti daljnjim poslovima oko njihovog uklanjanja. Sve uhvaćene jedinke biti će dopremljene u našu ustanovu i služit će za daljnja istraživanja - rekao je Kurtović za Slobodnu Dalmaciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....