Hrvatska bruji o dupinu na Lastovu, stručnjak nam je objasnio što se doista događa: ‘Sjećam se samo jednog sličnog slučaja‘

Ozlijeđeni dupin u uvali Ubli na Lastovu podigao je pravu prašinu u domaćoj javnosti. U srijedu su o njemu izvijestili iz Parka prirode Lastovsko otočje, odakle su napisali da se radi o glavatom dupinu (Grampus griseus) te su javnost zamolili da se životinja ne uznemirava. O svemu su obavijestili nadležne institucije.

Tijekom četvrtka iz uvale su stizali različiti izvještaju. Neki su tvrdili da je dupin mrtav, drugi da je živ. Premda je prvo izvješće tvrdilo da životinja ima mehaničku ozljedu, oni koji su je vidjeli tvrdili su da ima peraju zapetljanu oko repa. Mnogi su se uključili u priču, prozivajući institucije da reagiraju. Među njima je i poznati domaći podvodni istraživač Velimir Vrzić, koji je pozivao na akciju jer životinja, kako kaže, životinja dva dana pati. I dalje dolaze proturječna izvješća i zapravo se ne zna je li sisavac živ.

Poznati domaći stručnjak za dupine, Draško Holcer, kaže da, koliko je on vidio na snimkama, životinja ima ozljedu sa stražnje strane leđne peraje. Prema onom što je vidio, dodaje, dupina nije ozlijedio propeler plovila niti plovilo. Kako je ozljeda nastala ne zna, no moguće je da je životinja bila zapetljana u nekakav ribarski alat iz kojeg se izvukla uz ozljedu.

- Snimke koje postoje loše su kvalitete, a informacije o veličini životinje su nepouzdane pa je teško reći koliko je dupin star, no mislim da se radi o mladuncu koji još uvijek sisa. Mladunac te dobi u potpunosti je ovisan o majci i hrani se mlijekom. U takvom slučaju ne postoji mogućnost držanja životinje u nekom zatočeništvu, hranjenja odgoja i slično.

Mlijeko svakog sisavca prilagođeno je svojim sastavom othrani vlastitih mladunaca i njihovim fiziološkim potrebama. Mlijeko dupina izuzetno je masno i hranjivo, a sastav raznih tvari i elemenata potrebnih za rast i razvoj organizma nije usporediv s mlijekom kopnenih sisavaca. Zato nije moguće "kupiti" zamjensko mlijeko i hraniti ga. Također, mi ne znamo kakvo je stvarno zdravstveno stanje ove životinje niti zašto je mladunac ostao napušten. Ženke dupini su izuzetno brižne majke koje male mladunce ne ostavljaju same, pa je moguće je da je dupin bolestan ili mu je majka stradala - rekao je Holcer za Jutarnji list.

S obzirom na to da su mnogi prozivali nadležne institucije koje nisu reagirale, zanimalo nas je kako se u svijetu postupa u ovakvim situacijama. Holcer kaže kako nema recepta koji odgovara svakoj situaciji u svakom području. Centri za oporavak se otvaraju samo ako postoji potreba za liječenjem većeg broja životinja - tako, recimo, u našoj zemlji postoje oporavilišta za glavate želve koja, nažalost, imaju puno posla. No, ozlijede dupina su rijetke, svega jednom u nekoliko godina, i uglavnom se radi o životinjama zapetljanima o ribarske alate.

- Ovakve situacije napuštenih mladunaca nemamo gotovo nikad, u mojoj karijeri sjećam se samo jednog sličnog slučaja kad je mali dobri dupin stradao zbog korištenja dinamita u krivolovu, no uginuo je u roku od nekoliko sati. U tom smislu otvaranje nekakvog centra za oporavak nije opravdano. U nekim slučajevima tzv "morski parkovi" koji drže dupine u zatočeništvu u komercijalne svrhe svoje izrabljivanje divljih životinja pokušavaju maskirati povremenom brigom za ozlijeđene životinje, no pokazalo se da u brojnim slučajevima životinje koje dođu na "oporavak" ostaju kao trajni "izložak" jer se proglašavaju nesposobnim za život u prirodi - ističe Holcer.

Pojašnjava kako, kada govorimo o pomoći dupinima, treba znati da postoji nekoliko različitih situacija. Jedno je kada se treba pomoći, recimo, odraslom dupinu koji se zapetljao u ribarski alat i koji traži samo da ga se liši onog što ga muči. U tom je slučaju najveća muka - kako ga uloviti.

- Teško mi je u nekoliko rečenica opisati koliko je komplicirano uloviti dupina čak i kad je ozlijeđen i koliko je teško brinuti o dupinima i na njima izvesti nekakve zahvate, no morate znati da je čak i sedacija gotovo nemoguća s obzirom na to da dupini svojevoljno dišu te ako ih se potpuno uspava ugibaju jer prestanu disati - kaže Holcer koji je suradnik Instituta Plavi svijet, u kojem se oformljen mali tim ljudi osposobljenih za takve situacije. Nabavili su opremu i surađuju s timom za hitne intervencije Sveučilišta u Padovi koje ima jedini stručni mobilni tim za takve intervencije u Italiji i s kojima se uvijek savjetuju kako pristupiti rješavanju problema.

No, jedna je stvar ozlijeđeni odrasli dupin, a druga mladunče ili sisavac kojeg se ne može odmah vratiti u more. Tada sve postaje još kompliciranije.

- U tom slučaju držim da je eutanazija jedno rješenje koje poštuje potrebu da se osigura dobrobit životinje. Takav pristup rješavanju sličnih situacija primjenjuju u Velikoj Britaniji gdje postoji organizirani sustav lokalnih timova koji po dojavi izlaze na teren, vrše trijažu i donose odluku na licu mjesta. Općeniti pristup je ako se životinja može vratiti u more to se pokuša, a ako nije sposobna za samostalan život vrši se eutanazija. Životinje se nikad ne prevoze u zatočeništvo. Takav pristup smatra se zlatnom praksom. Moj stav o primjeni eutanazije u nekim slučajevima može naići na određenu negativnu reakciju, no ovako ozbiljne situacije nisu i ne smiju biti stvar emocija već stvar znanja i razuma. Osobno se zalažem za zabranu i onemogućavanje držanja dupina u zatočeništvu jer se radi o inteligentnim i svjesnim životinjama za koje zatočeništvo znači dugoročnu patnju i zlostavljanje. U tom smislu čak i kad bi bilo moguće ovog mladunca othraniti u zatočeništvu njegov život bio bi doživotni, dugogodišnji pakao - ističe Holcer.

Kaže kako se na nivou Sredozemlja, kroz Znanstveno vijeće Sporazuma ACCOBAMS čiji je član, često pokušavalo državama članicama uputiti prijedlog da se kroz sličan pristup organizira sustav i u Sredozemlju i kod nas. Na žalost, pojašnjava, nadležno Ministarstvo nije ovlasti za djelovanje u takvim situacijama spustilo na stručni, lokalni tim, zbog čega znanstvenici otvorene ruke za hitno djelovanje. Također, zbog potrebe da se prvo obavijesti Ministarstvo, pa se onda traži tko može reagirati i da se dodatno mora tražiti dozvola nadležnog ministarstva za neku akciju, gubi se dragocjeno vrijeme.

- Dupini su danas pretvoreni u zabavljače, u životinje za koje mnogi smatraju kako jedva čekaju interakciju s ljudima, životinje koje imaju neke posebne moći. Brojne (poznate) osobe odlaze u morske parkove u kojima se dupini promoviraju kao "prijatelji" koji jedva čekaju plivati s njima, kao životinje s kojima se treba maziti, koje će vas presretne vući u krug po bazenu i slično. Objavljuju se patetične fotografije u kojima držeći glavu dupina on šalje ili prima poljupce od osobe i slično. Filmovi kao što su Flipper ili Free Willy dodatno su promovirali ovakvu "romantičnu" verziju dupina prijatelja koji samo što ne sjedi za našim stolom i razumije sve naše strahove, tuge i veselje. Promoviraju se i nekakve specijalne "iscjeliteljske" moći. Sve to nema nikakve veze s istinom - pojašnjava Holcer.

U tom smislu javnost reagira kroz svojevrsnu "histeriju" koju dodatno potpaljuje nedostatak stručnog odgovora na problem, čime se onemogućava trezveno rješenje problema, smatra. Dupini nisu ljudi i nekakva mobilizacija raznih aktivnosti na koje tako senzibilizirani pojedinci pozivaju ili ih pokušavaju organizirati ne može pomoći, ističe.

- Dupini su posebna bića utoliko što su inteligentni, što stvaraju složene zajednice unutar kojih imaju određenu kulturu koju uče i međusobno prenose. Inteligencija, komunikacija i zajednica ono je što ih čini posebnim. Upravo stoga prema inteligentnim bićima potrebno je odnositi se s poštovanjem. Poštovanje se ne pokazuje zatvaranjem u kaveze, onemogućavanjem komunikacije s pripadnicima njihove zajednice, ubijanjem stotina jedinki da bi se pronašla jedna ili nekoliko koje ćemo kažnjavanjem natjerati da skaču, šalju poljupce ili proizvode glupe zvukove koji nemaju nikakvo značenje - pojašnjava.

Dupini u okolišu u kojem žive imaju ključnu ulogu. Bez njih morski ekosustav gubi otpornost na promjene i produktivnost. Sličnu ulogu imaju i morski psi, morske kornjače, tune... No kad se ulovi veliki morski pas u javnosti se glorificira snaga čovjeka koji je ulovio tu "zvijer" uz pokoji komentar kako se radi o zaštićenoj vrsti.

- Morski psi na svoju žalost nisu imali filmsku inačicu Flippera i Free Wilija, već su pretvoreni u "Ralje". Možda je ovo još jedna prilika da se zapitamo jesmo li iskreni kad govorimo o potrebi očuvanja morskog ekosustava i njegove biološke raznolikosti ako imamo favorite i one koje bi htjeli da nestanu - zaključuje stručnjak.