Plankton nestaje iz oceana brže nego ikad zbog klimatskih promjena

Količina planktona, mikroskopskih algi koje čine temelj morskog hranidbenog lanca, globalno se smanjila u posljednja dva desetljeća, prema novoj studiji objavljenoj u petak u znanstvenom časopisu Science Advances.

Znanstvenici predvođeni Hongweijem Fangom sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu otkrili su da je, iako su neke morske regije zabilježile lokalni porast između 2001. i 2023., ukupni globalni trend bio silazan zbog porasta temperature oceana.

Plankton, koji uključuje zelene alge, igra ključnu ulogu u morima, kruženju ugljika u oceanima i Zemljinoj klimi, napominju autori studije.

Studija je kombinirala satelitske podatke, mjerenja u oceanima i umjetnu inteligenciju kako bi se stvorio dnevni model visoke rezolucije mase planktona između 45 stupnjeva sjeverne i južne geografske širine – otprilike od južne Francuske do južne Tasmanije. Sredozemno more isključeno je iz studije.

Znanstvenici su mjerili koncentracije klorofila a, pigmenta ključnog za fotosintezu, i otkrili da globalni prosjeci padaju za oko 0,00035 miligrama po prostornom metru svake godine.

U obalnim područjima, posebno ušćima rijeka, pad je bio više nego dvostruko veći, na razini 0,00073 miligrama. Učestalost cvjetanja algi pala je za gotovo 1,8 posto. Postojale su regionalne iznimke, uključujući češće cvjetanje u blizini Kanarskih otoka i duž dijelova Brazila i sjeveroistočne Australije. Tim je te poraste povezao uglavnom s ljudskim aktivnostima poput krčenja šuma i šumskih požara u Amazoni, što potiče odlijevanje hranjivih tvari u ocean.

Studija pripisuje globalni pad prvenstveno porastu temperature površine mora uzrokovanom klimatskim promjenama. Toplije površinske vode intenziviraju raslojavanje oceana, smanjujući uzlazni tok dubljih voda bogatih hranjivim tvarima i ograničavajući rast planktona.

Znanstveni zaključci podudaraju se s ranijim istraživanjima koja sugeriraju da bi se populacije Prochlorococcusa – najbrojnije vrste planktona – mogle prepoloviti u tropskim oceanima do 2100. godine ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke. Mikrob opstaje do oko 28 Celzijevih stupnjeva, a njegova stopa razmnožavanja naglo pada na višim temperaturama, izvijestili su François Ribalet i kolege sa Sveučilišta u Washingtonu u rujnu u časopisu Nature Microbiology.