Nevidljivi svijet na površini oceana: Plastika stvara nova morska staništa

Velika pacifička nakupina smeća (Great Pacific Garbage Patch) je područje zagađenog oceana podijeljeno na dvije regije - jednu uz obalu Kalifornije i drugu blizu Japana. Nakupina nije planina limenki i starih guma koja pluta na površini oceana, već gusta juha milijuna čestica plastike, zarobljenih u strujanju velikih oceanskih struja zvanih vrtlozi.

Istraživači koji proučavaju ove ljudski uzrokovane morske pojave otkrili su da su mnoge morske vrste – čak i one koje inače žive daleko od obale u obalnim vodama – počele nazivati nakupinu svojim domom.

Dugi niz godina istraživači su pretpostavljali da morske životinje koje žive uz obalu ne bi dugo preživjele na otvorenom oceanu, udaljene od svojega normalnog okruženja i hranidbenog lanca. Jedan od rijetkih načina na koji bi takve vrste mogle završiti daleko od obale jest putem splavarenja, gdje se prevoze na umjetnim ili prirodnim ostacima koje nose oceanske struje.

Prirodne splavi, poput vegetacije ili plutajućeg vulkanskog kamena, raspadaju se ili tonu ubrzo nakon što dospiju na otvoreni ocean. Zbog toga takvi materijali nisu dolazili u obzir. No, znanstvenici su shvatili da plastika pronađena u nakupini traje puno duže na otvorenom oceanu i krenuli su istražiti koje bi obalne životinje tamo mogle živjeti.

Godine 2018. i 2019. istraživači su se ukrcali na brod koji je na pučinu poslala neprofitna organizacija The Ocean Cleanup, koja čisti nakupinu s ciljem uklanjanja plastike iz naših mora. Istraživači su tražili komade materijala duže od 15 centimetara koji plutaju u plastičnoj juhi nakupine. Ukupno su prikupili 105 komada plastičnog otpada. Većina materijala u nakupini potječe iz brodarstva, a među ulovom su bili plutače, užad i mreže.

Natrag na obali, tim je pregledao svaki komad plastike u potrazi za znakovima života. Tražili su beskralješnjake, poput školjkaša i rakova. Njihovo istraživanje otkrilo je bogat, živ svijet na tim raznim komadima smeća. Istraživači su pronašli pelagičke (oceanske) vrste na 94,3 posto otpada i obalne vrste na 70,5 posto otpada. Na dvije trećine otpada, obalne i pelagičke životinje dijelile su prostor. Te su životinje uključivale jednostavne briozoe, male strvinarske amfipode, morske anemone, morske spužve, crve i morske puževe.

Ukupno je tim pronašao 484 životinje (46 vrsta). Ukupno je bilo nešto više pojedinačnih životinja iz obalnih područja nego iz dubokog mora.

Tim je zatim tražio znakove koji bi pokazali jesu li životinje samo putovale otpadom do nove lokacije ili su aktivno napredovale u struji oceana. Pronašli su ženke s jajima i mladima. Otpad je također sadržavao životinje u svim fazama života, uključujući mlade i odrasle jedinke. Autori su zaključili da se plastični putnici razmnožavaju i osnivaju nove zajednice u svojim novim domovima.

Mnoge od obalnih vrsta koje je grupa pronašla bile su aseksualni razmnoživači koji cijeli život provode pričvršćeni za površine. To je životinjama pomoglo da se nose sa stalno promjenjivim staništem.

Općenito, autori su zaključili da otpad iz nakupine može biti bogat izvor morskog života. Međutim, napomenuli su da je raznolikost bila manja negoli je bila na otpadu koji je u moru završio nakon potresa i tsunamija u Tōhoku 2011. Neke životinjske skupine, poput školjkaša, neočekivano su izostale iz nakupine, dok su druge, poput morskih anemona, bile češće nego na tsunami otpadu. Autori kažu da njihov mali uzorak iz goleme nakupine vjerojatno ne prikazuje svu bioraznolikost koja pluta u najzagađenijem dijelu Pacifika.

Ukratko, nakupina može imati neočekivane učinke na živi svijet naših oceana.

- Plastisfera sada može pružiti izvanredne nove prilike obalnim vrstama da prošire populacije na otvoreni ocean i postanu trajan dio pelagičke zajednice - napisali su autori, prenosi IFL Science.

Njihova studija objavljena je u časopisu Nature Ecology & Evolution.