PRINOVE

Uspjeh kakav se rijetko viđa: Dva plava varana izlegla su se u srcu Zagreba

Dva mlada endemska gmaza iz Indonezije prvi put su ugledala svjetlo dana u zoološkom vrtu
 ZOO Zagreb
Dva mlada endemska gmaza iz Indonezije prvi put su ugledala svjetlo dana u zoološkom vrtu

U Zoološkom vrtu Grada Zagreba na svijet su došla dva plava varana. Veliki je to uspjeh u uzgoju tog ugroženog gmaza, endema Indonezije, poručili su iz ZOO-a.

U Tropskoj kući posjetitelji mogu vidjeti četrnaestogodišnjeg mužjaka i desetogodišnju ženku plavog varana. On je u Zagreb stigao 2014. godine iz češkog Plzena, a ona mu se u terariju pridružila dvije godine kasnije. Na svijet je došla u švicarskom Zürichu.

Ženka je proljetos nakon parenja položila jaja. Ta su jaja smještena u inkubator, a nakon inkubacije koja je trajala dulje od pet mjeseci, 17. rujna jedno je jaje počelo pucati i iz njega je provirio mali varan. Uskoro je uslijedio još jedan isti prizor.

image
ZOO Zagreb

- Indonezijski otok Batanta prirodno je stanište plavog varana. Plavi varan endem je tog otoka. Zbog sličnosti s drugim srodnim otočnim vrstama varana kao posebna je vrsta prepoznat tek početkom ovog stoljeća. Vrsta je prilagođena životu u krošnjama. Za pojmove varana izuzetno je izdužen i zapravo elegantan, a rep mu je, kao u kameleona, prilagođen hvatanju za grane pa vrsta može i visjeti s grana držeći se samo repom.

S obzirom na usku rasprostranjenost na samo jednom otoku, površinom malo većem od otoka Krka, plavi varan spada među najugroženije varane. Ugrožen je i zbog ilegalne međunarodne trgovine kućnim ljubimcima, što predstavlja prijetnju njegovu opstanku u divljini. Mi smo ponosni na naš doprinos njegovu očuvanju. Uzgojem se osigurava rezervna populacija te vrste izvan divljine. Iako su naši odrasli plavi varani u zlatnoj dobi, dobrog su zdravlja pa je moguće da u budućnosti imaju još potomaka - rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

image
ZOO Zagreb

Kojeg su spola mladi zagrebački plavi varani, još se ne zna. Od prvog su dana živahni. Istražuju okolinu i vješto se veru po granama.

U prirodi ovi gmazovi, koji mogu narasti do 95 centimetara, nastanjuju tropske kišne šume. Većinu vremena provode na stablima. Spretno penjanje omogućuju im snažne i velike pandže. Hrane se kukcima, malim glodavcima i voćem. Životni im je vijek u prirodi oko deset godina.

image
ZOO Zagreb

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. studeni 2025 14:16