Imaju li psi ‘šesto čulo‘? Ovi primjeri diljem svijeta ostavljaju i znanstvenike bez odgovora

Postoji puno stvarnih primjera psećeg „heroizma“, ali svi su objašnjivi njihovim osjetilima i reakcijom na stvarne podražaje, a ne vidovitošću. Znanstvenici se već desetljećima bave njihovim ponašanjem, a neki primjeri su toliko zadivljujući da ni znanost nekad nema odgovora. Evo nekih primjera...

U brojnim slučajevima kućni psi reagirali su na dijete u opasnosti – primjerice kad je dijete zalutalo iz dvorišta ili izišlo na cestu. Jedan vlasnik opisuje kako je njegov inače miran zlatni retriver počeo panično lajati i gledati kroz prozor, sve dok ga nije natjerao da provjeri što se događa – ispostavilo se da je trogodišnji dječak sam lutao dvorištem susjeda i da ga nitko ne nadzire, a policija je kasnije potvrdila da je dijete bilo prijavljeno kao nestalo i da je moglo završiti na prometnoj cesti, piše Slobodna Dalmacija.

U drugim viralnim primjerima pas instinktivno staje između djeteta i opasnosti – primjerice, odvlači dijete s prilaza kuće dok se automobil približava ili ga „vuče“ za majicu iz zone u kojoj prijeti drugi pas ili vozilo. Takvo ponašanje izgleda kao čudo, ali je kombinacija čuvarskog instinkta i brže reakcije na zvuk, pokret i položaj tijela.​

Nakon potresa u Turskoj i Siriji 2023. više specijalno obučenih potražnih pasa postali su globalno poznati. U Malatyji je pas po imenu Köpük, koji radi s turskim timovima za katastrofe (AFAD), pomogao pronaći 60‑godišnju ženu zarobljenu na prvom katu urušene zgrade – reagirao je na miris i zvuk ispod ruševina, a spasioci su je uspjeli izvući nakon gotovo 20 sati rada.​

Slično tome, švedski potražni pas Killian i drugi „disaster dogs“ radili su u zonama ruševina u Turskoj, tražeći žive ljude ispod betona. Njihov „heroizam“ temelji se na vrhunskom treningu i osjetljivom njuhu: otkrivaju miris živih ljudi (znoj, dah, kožu) u složenom kaosu prašine i betona.​​

U više zabilježenih slučajeva psi su probudili članove obitelji zbog mirisa dima ili zvuka vatre i tako spriječili tragediju. U Philadelphiji je pas po imenu Che neprestano lajao kad je izbio požar u kući; susjedi su zbog laveža nazvali hitne službe, a vlasnik je spašen iz goruće zgrade.​

U Kaliforniji je pas Maya dobio status heroja kada je tijekom požara u kući legao preko svoje vlasnice s invaliditetom, preuzeo dio topline i opeklina, a vatrogasci su kasnije pronašli psa doslovno na njezinu tijelu i zaključili da joj je time vjerojatno spasio život.​

Ima i „tihih“ heroja: mali obiteljski pas, težak tek nekoliko kilograma, nedavno je spasio obitelj u SAD-u tako što je usred noći uporno lajao, dok svi nisu ustali – ispostavilo se da je kuća već bila zahvaćena požarom, a pas je svojim lavežom probudio ukućane dovoljno rano da pobjegnu.​

Psi raspolažu osjetilima koja su daleko nadmoćnija od ljudskih: čuju znatno više frekvencije, izuzetno su osjetljivi na vibracije, promjene tlaka zraka i vremena, a njihov njuh je oko 10.000 do 100.000 puta razvijeniji od ljudskog.

Studije o epilepsiji, dijabetesu i raku pokazuju da mogu registrirati najsitnije biokemijske promjene u tijelu – na primjer u znoju ili dahu. Također uočavaju i minimalne promjene u ponašanju i emocijama svojih vlasnika: napetost mišića, ritam disanja, miris stresa.

U jednom istraživanju Neila Powella sa Sveučilišta u Belfastu 19 obiteljskih pasa reagiralo je znatno drugačije na uzorke znoja pacijenata s epilepsijom u fazi neposredno prije napada nego na kontrolne uzorke – što ukazuje na postojanje specifičnih, lako isparljivih molekula.

I psi asistenti za oboljele od dijabetesa ili raka oslanjaju se na fiziološke signale poput otkucaja srca, ritma disanja, hormona stresa i takozvanih VOC-obrazaca (volatile organic compounds) – tipičnih kombinacija organskih molekula koje odražavaju zdravstveno stanje osobe.

Kanadski psiholog Stanley Coren sa Sveučilišta Britanske Kolumbije smatra se pionirom u istraživanju pasa. On se desetljećima bavi njihovim ponašanjem, inteligencijom i odnosom sa čovjekom.

Coren je razvio po njemu nazvan „Stanley Coren indeks“ za procjenu inteligencije različitih rasa. Njegove studije pokazuju da prosječni psi razumiju do 165 riječi, a posebno inteligentni i do 250 – što je usporedivo s kognitivnim sposobnostima djeteta od dvije i pol godine.

Za DW Coren objašnjava ponašanje nekih pasa prije katastrofa njihovom biologijom: „Mnoge od tih priča o psima koji predosjećaju katastrofe ili nesreće djeluju natprirodno, ali se najčešće mogu objasniti njihovim izuzetnim osjetilima."

Prema Corenovim riječima, prije potresa, na primjer, psi bi bili u stanju čuti prve zvukove pucanja slojeva stijena – zvukove koji su daleko izvan granica ljudskog sluha.

I toplotne izvore osjećaju „poput infracrvenog senzora“, a čak i minimalne nestabilnosti ili potrese tla registriraju preko finih dodirnih receptora između jastučića na šapama. Tako pas može postati nemiran neposredno prije nego što se most počne ljuljati ili vozilo na mokrom kolniku počne klizati, piše Coren u mailu DW-u.

Ono što izgleda kao „šesto čulo“ zapravo je prije svega fiziološka prednost: pas ranije reagira na nadražaje koji već realno postoje, ali ih mi još ne osjećamo. I druge životinje imaju znatno finija osjetila od ljudi. Tim Martina Wikelskog s Instituta Max Planck za biologiju ponašanja opremio je krave, ovce i pse u Italiji senzorima i uoči više potresa zabilježio znatno povećanu aktivnost – naročito kod životinja u štalama.

Očigledno reagiraju na mikro-potrese, infrazvuk ili električne efekte u slojevima stijena. „To nije predosjećaj, već reakcija na fizičke nadražaje“, objašnjava Wikelski u pisanom odgovoru DW-u.

No iz tih rezultata se ne može izvesti pouzdano predviđanje.

- Psi sigurno mogu mnogo toga, ali upozoravanje na prometne nesreće čini mi se praktički nemogućim – osim možda kada je riječ o nervozi vlasnika koja bi mogla dovesti do nesreće - kaže Wikelski.

Da bi se mitovi razdvojili od stvarnih sposobnosti, naglašava ovaj znanstvenik, potrebni su podaci.

- Takve anegdote morale bi se provjeriti pomoću odašiljača na životinjama – kao što smo to činili u našim studijama o potresima i erupcijama vulkana - ističe Wikelski.