Što nikako ne smijete raditi kad ugledate divlju životinju u Jadranu

Svake godine tijekom ljetnih mjeseci raste broj susreta s raznim morskim životinjama. Kao i svake godine, iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije podsjetili su na pravila ponašanja pri susretu s kitovima i kornjačama.

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova, a najbrojnija vrsta na području cijelog Jadrana je dobri dupin. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit mogu se vidjeti u južnom dijelu Jadrana, dok se veliki kit pojavljuje samo sezonski i to u srednjem u južnom Jadranu. Ulješura, dugoperajni bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit kod u našem se moru mogu vidjeti samo ako zalutaju. Obični dupin, koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada nije čest prizor: ostalo ih je između 30 i 50.

- Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje - objavili su iz Ministarstva.

Pravila u slučaju susreta s dupinom i kitom su veoma jednostavna. Prema njima ne smijemo ploviti, a ako im se želimo približiti, treba to napraviti polako. U njihovoj blizini ne smijemo ostati duže od 30 minuta, a ako vidimo da je životinja uznemirena, ili da je riječ o majci s mladuncima, trebamo se odmah maknuti. Jasno, ne smijemo skočiti u more da bismo plivali s njima, ronili, hranili ih ili mazili.

Što se kornjača tiče, u Jadranu se mogu sresti glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača.

- Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama - poručuju iz Ministarstva i dodaju kako su svi kitovi, kao i morske kornjače, koje vidimo u moru - strogo zaštićene.

Štiti ih Zakon o zaštiti prirode, koji zabranjuje uznemiravanje, hvatanje i ubijanje. Ako ugledamo da se netko prema njima ponaša na zabranjen način, ono što smo vidjeli možemo prijaviti Državnom inspektoratu.