‘U Hrvatskoj živi 1,1 milijun ljubimaca, ali sustav zaštite i dalje šepa‘

U Hrvatskoj ima više od 1,1 milijun pasa i mačaka, navode iz udruge Prijatelji životinja i upozoravaju da je jedan od ključnih problema i dalje nedostatak učinkovite specijalizirane inspekcije za njihovu zaštitu.

Prema najnovijim dostupnim procjenama Europske federacije industrije hrane za kućne ljubimce (FEDIAF), strukovne organizacije koja prati europsko tržište hrane i proizvoda za kućne ljubimce, u Hrvatskoj je 2024. godine bilo oko 709 tisuća pasa i 419 tisuća mačaka. Riječ je o procjenama, a ne o službenom popisu svih kućnih ljubimaca.

Ističući potrebu za sustavom u kojem bi se prijave zlostavljanja i zanemarivanja životinja pravodobno provjeravale, utvrđivala odgovornost počinitelja i osigurala zaštita životinja, predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman navodi kako građani očekuju brzu i učinkovitu reakciju nadležnih institucija na prijave te stvarnu zaštitu životinja.

- Prosvjed održan u lipnju, nakon niza stravičnih slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja životinja, jasno je pokazao da građani očekuju brzu i učinkovitu reakciju nadležnih institucija na prijave te stvarnu zaštitu životinja - poručuje Oman u razgovoru za Hinu. Važnim smatra i preventivno djelovanje lokalnih zajednica, koje imaju zakonsku obvezu kontrole mikročipiranja pasa, uključujući obilazak kućanstava.

Lokalne bi vlasti, dodao je Oman, trebale sustavno financirati kastraciju vlasničkih pasa i mačaka kako bi se spriječila neželjena legla i smanjio broj napuštenih životinja u skloništima. Veće kazne za mučenje i ubijanje životinja, uvođenje seksualnog iskorištavanja životinja kao zasebnog kaznenog djela

Oman se zauzima i za veće kazne za mučenje i ubijanje životinja te uvođenje seksualnog iskorištavanja životinja kao zasebnog kaznenog djela.

- Posebnu pozornost treba posvetiti i problemu napuštanja životinja. U Hrvatskoj se svake godine napusti velik broj pasa i mačaka, dok su skloništa i udruge suočeni s nedostatkom kapaciteta, sredstava i ljudi koji bi im pomogli. Zato su volontiranje i udomljavanje konkretni načini na koje građani mogu pomoći - kazao je Oman.

Ističe kako zaštita životinja nije samo odgovornost institucija i udruga, već i da svaka osoba može pridonijeti smanjenju patnje životinja. Upozorio je i na rast tržišta proizvoda i usluga za kućne ljubimce, upozorivši da komercijalizacija životinja nosi rizik da se one počnu promatrati kao roba koju se proizvodi, kupuje i prodaje prema tržišnoj potražnji.

- Životinja ne bi smjela postati potrošački proizvod čija vrijednost ovisi o tržišnom trendu, nego živo biće čije potrebe i dobrobit moraju biti na prvome mjestu - rekao je predsjednik udruge Prijatelji životinja.

Smatra da je Hrvatska u posljednjih 20 godina napravila velik napredak u zaštiti životinja, i u zakonodavstvu i u svijesti građana.

- Kada smo prije više od dva desetljeća počeli sustavno zagovarati promjene, bile su dopuštene brojne prakse koje su danas zabranjene ili strože regulirane - kazao je.

Kao važne promjene naveo je donošenje Zakona o zaštiti životinja 2006. godine te novog zakona 2017. godine, kao i zabranu uzgoja životinja radi proizvodnje krzna, usmrćivanja napuštenih životinja u skloništima i korištenja divljih životinja u cirkusima, zabranu testiranja kozmetike na životinjama, obvezno mikročipiranje pasa te zabranu petardi i redenika.

- Nažalost, nakon velikog napretka u zakonodavstvu jedan od najvećih problema danas je upravo provedba. Propisi vrijede samo ako postoji učinkovit nadzor, ako se na prijave građana reagira pravodobno i ako se utvrđene povrede sankcioniraju. Zato danas, uz daljnje unaprjeđivanje zakonodavstva, posebno inzistiramo na učinkovitijem sustavu nadzora i zaštite životinja - dodao je.

Zaštita životinja, drži, zato nije završena priča. Nakon što su se ranije borili za zabranu pojedinih okrutnih praksi, danas je naglasak na provedbi postojećih propisa, njihovu daljnjem unaprjeđenju i uspostavi učinkovitog sustava nadzora.

Oman ističe da se u 20 godina promijenio i odnos društva prema zaštiti životinja. O temama poput biljne prehrane, udomljavanja i odgovornog skrbništva danas se znatno više govori, a građani sve češće propituju kako njihovi izbori utječu na životinje.