Američki znanstvenici pokazali su da je mladunčad golemih mesojeda kao što su bili tiranosauri, a oni su od veličine mačke izrastali u divovska stvorenja u odrasloj dobi, djelovali na ekosustav i manje vrste.
Studija objavljena u četvrtak u časopisu Science, odgovara na nepoznanicu zašto su dinosauri vladali zemljom prije nekih 150 milijuna godina, odnosno zašto je bilo mnogo više velikih vrsta u odnosu na današnje kopnene vrste u kojima prevladavaju vrste manjih dimenzija.
"Zajednice dinosaura bile su nešto poput današnjih trgovačkih centara u subotu poslije podne, prepuuni adolescenata", objašnjava duhovito Kat Schroeder, znanstvenica sa Sveučilišta Novi Meksiko, voditeljica studije.
Ti "adolescenti" činili su velik dio u populaciji svoje vrste i očito, njihov je učinak bio golem na izvore hrane kojima su raspolagale njihove zajednice", objašnjava Schroeder.
Iako na raspolaganju imaju ograničen broj fosila, znanstvenici smatraju da im je to dovoljno za tvrdnju da dinosauri nisu bili jako raznoliki: postoji tek 1500 poznatih vrsti u usporedbi s desecima tisuća vrsta sisavaca i ptica koje danas obitavaju na planetu.
U eri mezozoika, u razdoblju od 252 do 66 milijuna godina, bilo je relativno više vrsta velikih dinosaura težih od jedne tone, u usporedbi s onima koji su težili manje od 60 kilograma.
Prema nekim znanstvenicima, znajući podatak da su i najveći dinosauri počeli život kao malena stvorenja jer su se izlijegali iz jaja, moguće je da su uzimali hranu manjim vrstama u ekosustavima u kojima bi te manje vrste inače prevladale.
Da bi testirali tu teoriju, Kat Schroeder i njezini kolege proučili su podatke o fosilima iz cijelog svijeta, 550 različitih vrsta, pa su dinosaure organizirali po veličini, odnosno jesu li bili biljojedi ili mesojedi.
Ustanovili su da postoji zapanjujuća praznina za mesojede srednjeg rasta u svim zajednicama u kojima su obitavali i megateropodi ili divovski pretci kao što je Tyrannosaurus rex.
"Vrlo malo dinosaura mesojeda teških od 100 do 1000 kilograma postoji u zajednicama zajedno s megateropodima", objašnjava Kat Schroeder. "A mladi megateropodi popunjavaju upravo taj prostor".
U prilog tog zaključka govori i način na koji su dinosauri evoluirali. U doba jure (između 200 i 145 milijuna godina), bilo je puno manje praznina u toj kategoriji u odnosu na razdoblje krede (između 145 i 65 milijuna godina) kada ih je bilo mnogo.
To je zato što su mladi megateropodi u razdoblju jure više nalikovali odraslima i na raspolaganju su imali veliku raznolikost biljojeda za lov.
"Naprotiv, u razdoblju krede, potpuno su zavladali tiranosauri i abelisauri koji su evoluirali mnogo dok su odrastali". "Mislim da pomalo počinjemo razumijevati dinosaure kao životinje i da ih sada manje promatramo kao neke 'cool predmete', a od takvog je polazišta krenula je paleontologija i predugo se tu zadržala", zaključuje Schroeder.