Domaći stručnjak objasnio: ‘Naš jezik nema službeno, normirano nazivlje za morske organizme‘

U ljetno se doba uvijek nekako zahuktaju rasprave o tome zašto se neka riba zove baš na određeni način. Ne samo da se negoduje, nego se ismijavaju nazivi nekih vrsta riba koje su u našem moru nove. Među njima je svakako vatrenjača, koja se još naziva i ribom paunom te ribom lavom.

O svemu tome oglasio se domaći stručnjak Pero Ugarković u grupi Živi svijet Jadranskog mora.

- Hrvatski jezik nema službeno, normirano nazivlje za morske organizme. Svaki naziv koji je negdje u upotrebi jest ispravan i jednakovrijedan dio govora. Jezik živi kroz upotrebu, ne kroz naredbe. Postoje propisana trgovačka imena koja su obavezna za sve koji plasiraju proizvode ribarstva na tržište. Ali ako komentirate na Facebooku, možete koristiti naziv koji vi koristite u svojoj sredini i nitko vas nema pravo ispravljati - istaknuo je Ugarković.

Pojasnio je kako je u znanosti situacija drugačija - tamo, naime, postoji strogo pravilo za imenovanje vrsta, takozvano pravilo prioriteta. Prvi znanstveni opis vrste i naziv koji mu je tada dan vrijede trajno, sve dok se taksonomski ne dokaže drugačije. To se odnosi isključivo na znanstvene (latinske) nazive, ne na narodne.

Pero Ugarković

Vojko Basic/Cropix

- Neki stručnjaci koriste to pravilo i na narodne nazive, pogotovo u knjigama, dok drugi to ne rade jer ako se narodni naziv izgubi u govoru, njegovo forsiranje nema smisla. Primjeri su oblić (danas poznatiji kao romb) ili dugonosa psina (većini poznata samo kao mako) - istaknuo je Ugarković i dotaknuo se upravo imena vatrenjače. Kako kaže, najstariji potvrđeni hrvatski naziv za tu ribu nalazi se u djelu Miše Kišpatića ‘Ribe, prirodoslovne i kulturne crtice‘ iz 1893. godine.

- Zbog tog izvora, neki stručnjaci danas koriste upravo taj naziv. Dok se nije znalo da je Mišo Kišpatić već imenovao ovu vrstu, do tada se koristio izraz riba paun, što je vjerojatno bio izravni prijevod s grčkog. Naziv vatrenjača (kao i slovenski plamenka) najvjerojatnije je nastao pod utjecajem engleskog naziva devil firefish, dok je u engleskom jeziku također u upotrebi i common lionfish iz čega je skovano riba lav - pojasnio je i dodao kako treba imati na umu da vrsta koja se nalazi u Mediteranu i ona koja je invazivna na Karibima nisu iste. Karipska riba, o kojoj uvijek u komentarima svi govore, nosi naziv red lionfish (Pterois volitans), a ne firefish (Pterois miles).

- Kada su nove vrste u pitanju, često nemamo vremena razviti svoj naziv. Nazivi se tada prevode, izmišljaju, preuzimaju, i to nije ništa neuobičajeno, sve zemlje rade isto dok ne dođe do promjene. Jezik nije uklesan u kamen, nego se stalno mijenja. Ako vam neki naziv ne odgovara, imate pravo koristiti onaj koji vam se više sviđa, imate i pravo ismijavati onaj naziv koji vam se ne sviđa, jedino što nije pristojno je ispravljati tuđi govor, osim ako taj očito nije nešto izmislio ili vidljivo pogriješio vrstu (ali za to morate biti baš dobri znalci). Također, imate mogućnost predlagati nazive, širiti ih u svojim krugovima, tko zna, možda se upravo vaš naziv raširi i uđe u opću upotrebu - zaključio je Ugarković.