Neočekivani dolazak

Plavopjega raža iznenadila stručnjake novim mladuncem u pulskom akvariju

Mladunče je stiglo zahvaljujući suradnji s bečkim zoološkim vrtom i posebnim programima očuvanja
 Screenshot Facebook
Mladunče je stiglo zahvaljujući suradnji s bečkim zoološkim vrtom i posebnim programima očuvanja

- Ovog tjedna u našem egzotičnom postavu dočekalo nas je pravo iznenađenje. U izložbi braktičnih voda šuma mangrova, s ribama strijelcima (Toxotes jaculatrix), srebrnim mjesečnicama (Monodactylus argenteus), pjegavim napuhačama (Dichotomyctere nigroviridis) i američkim bodljašima (Limulus polyphemus), izvalila se nova plavopjega raža (Neotrygon orientalis).

Ovim putem još jednom zahvaljujemo Mag. Dr. Danielu Abed-Navandiju, pomoćnom upravitelju zoološkog vrta i kuratoru morskih postava u Haus des Meeres Zoo iz Beča, od kojeg smo u lipnju ove godine dobili gravidnu odraslu ženku, za koju tada nismo znali da nosi jaje - objavili su iz pulskog akvarija.

Zoološki vrt “Haus des Meeres” od 2010. godine koordinira uzgoj ove vrste unutar Europske asocijacije akvarija i zooloških vrtova (EAZA-e). U okviru tog programa surađuje i razmjenjuje jedinke s drugim članovima asocijacije, pridonoseći održivoj razmjeni bez ugrožavanja divljih populacija.

Uzgoj u kontroliranim uvjetima ključan je u konzervaciji plavopjege raže jer genetske analize omogućuju izbjegavanje križanja blisko srodnih vrsta koje se javlja u prirodi. Ona, naime, pripada kompleksu vrsta koji potječe od zajedničkog pretka starog 4 do 16 milijuna godina, a razvijao se postupnom genetskom izolacijom populacija. Danas živuće vrste dovoljno su slične da se u divljini oplođuju te daju zdravo i plodno potomstvo. Uz križanje, velika prijetnja opstanku ovih raža su prelov u prehrambene svrhe i slučajan ulov u koćama.

Plavopjege raže u prirodi su rasprostranjene od istočne Afrike do Australije, a obitavaju na pješčanim dnima u plićim zonama mora. Ženke imaju jednog do tri mladunca godišnje, širokih oko 12 centimetara pri izvaljivanju. Zanimljiv je njihov embrionalni razvoj koji se naziva aplacentalnom viviparnošću: embrij se razvija u tijelu majke, dodatno zaštićen jajetom, a hrani se žumanjkom i “uterinim mlijekom”, hranjivom tekućinom koju dobiva od majke putem posebnih struktura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
15. kolovoz 2025 23:34