SVJESNE ŽIVOTINJE

Zbog novog zakona Britanci više neće smjeti kuhati žive jastoge, hobotnice...? ‘I one mogu patiti i osjećati bol‘

Ovi zaključci doneseni su nakon opsežne analize 300 istraživanja koju je za britansku vladu proveo London School of Economics

Hobotnica

 Srdjan Vrancic/Cropix

Rakovi, hobotnice i hlapovi trebali bi se smatrati svjesnim bićima i uživati iste zaštite od okrutnosti u Ujedinjenoj Kraljevini kakve danas uživaju kralježnjaci, zaključak je opsežne analize koju je za britansku vladu proveo London School of Economics.

LSE predlaže da se glavonošci i deseteronošci - sipe, lignje, hobotnice, rakovi i hlapovi - postave na listu zaštićenih, svjesnih životinja u najnovijem prijedlogu zakona o zaštiti životinja. U izvještaju zaključuju kako te životinje ne bi trebalo kuhati žive te donose niz prijedloga za prijevoz, omamljivanje i humano ubijanje glavonožaca i deseteronožaca.

Prema britanskim zakonima, "svjesne" životinje mogu osjećati bol i stoga su podložne strožim pravilima postupanja. U zakon su već upisani svi kralježnjaci - dakle sisavci, ptice, reptili, gmazovi, vodozemci i druge životinje s kičmom.

Novi bi prijedlog proširio listu svjesnih životinja i na dvije porodice beskičmenjaka za koje su znanstvenici poprilično sigurni da se mogu smatrati svjesnima prema zakonskoj definiciji svjesnih životinja. Procjenjujući jesu li te životinje svjesne, britanski stručnjaci gledali su osam različitih kriterija, uključujući sposobnost učenja, posjedovanje receptora za bol, povezanost tih receptora s određenim dijelovima mozga, reakcija na anestetike i analgetike te obrasci ponašanja - procjenjivanje omjera prijetnje i prilike za nagradu te zaštite od prijetnje i ozljede.

Nakon niza analiza postojećih podataka zaključeno je da su pronađeni "vrlo jaki" dokazi da su hobotnice svjesne te "jaki" dokazi za većinu rakova. Za druge životinje u tim skupinama, poput lignji, sipa i hlapova, pronađeni su "značajni" dokazi, ali ne i jaki.

Unatoč tome, izvještaj ističe kako se različita težina dokaza može pripisati i razlikama u tome koliko su pojedine životinje dosad bile predmet pažnje znanstvenika. "Pozornost znanosti gravitirala je više prema nekim životinjama nego prema drugima iz praktičnih razloga", navodi se u izvještaju.

Pojedine vrste lakše se čuvaju u laboratorijima, a nije svejedno i gdje se nalaze laboratoriji jer većinom izučavaju lokalne vrste, napominju stručnjaci LSE-a. "Zbog te situacije mislimo da ne bi bilo prikladno ograničiti zaštitu samo na određene vrste glavonožaca ili na određene podvrste deseteronožaca", stoji u izvještaju. Britanske vlasti ističu kako postavljanje te dvije skupine životinja na listu svjesnih zasad neće dovesti ni do kakvih promjena u ribarskoj ili restoranskoj industriji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2021 15:16