Zar ne bi bilo sjajno usvojiti neku životinju iz divljine? Naravno, ne tako da je izdvojimo iz prirodnog okruženja i dovedemo doma, nego da financiramo njen opstanak. Nije to nemoguće - može se tako usvojiti pčelu, šišmiša, dupina, risa ili polarnog medvjeda, piše Agroklub.
WWF Adria za blagdansko je vrijeme izradila program posvajanja gdje ljude poziva da poklone nešto posebno i time pomognu spasiti ugrožene životinje i njihove domove.
"Ovih dana su najviše u fokusu polarni medvjedi, kao neki zaštitni znak nadolazećih blagdana. Ali ne treba zaboraviti niti smeđeg medvjeda ili pandu. To su tri životinje koje se najviše usvajaju. No, ima i drugih, između ostalih tu su i pčele“, doznajemo od Petre Boić Petrač.
Od svih u ponudi, jedino pčela nije na listi ugroženih vrsta, ali je simbol bioraznolikosti te joj prijete brojne opasnosti. "Od 1970. izgubili smo 68 posto divljeg svijeta, a pčela je simbol koji vežemo uz bioraznolikost koja se rapidno gubi“, nastavlja i dodaje da tome žele stati na kraj.
Procedura je vrlo jednostavna – može se izabrati doniranje ili posvajanje za što su potrebna doslovno dva klika.
Boić Petrač smatra da bi trebali kupovati ciljano, “darove koji se isplate“. Ne vidi bolji način od donacije za dobrobit Zemlje. Ako sada nije trenutak da se zapitamo što činimo planetu, ne zna kada će biti, kaže.
"Birajući između još jednog parfema, kreme za lice ili laka za nokte, mislim da je posvojiti živo biće i pomoći da njegovo stanište ne propadne daleko veća korist“, apelira.
Institut Plavi svijet nudi posvajanje dupina koje istražuju već više od 30 godina te se mogu pohvaliti najdužim kontinuiranim istraživanjem na Mediteranu. U Cresko-lošinjskom arhipelagu prate oko 200 jedinki od kojih svaka ima ime. Raspoznaju ih po jedinstvenim perajama.
Zahvaljujući donacijama, osim istraživanja provode i edukacijske programe o važnosti očuvanja okoliša kojima pokušavaju doprijeti do šire javnosti. Također, aktivno surađuju s ribarima, turističkim djelatnicima i nadležnima u pronalaženju načina za smanjenje ljudskog utjecaja na dupine i more.
"Jadranski dupini žive u moru koje je najviše izloženo ljudskom utjecaju – buci, nautičkom turizmu, zagađenju, slučajnim ulovima u ribarske mreže“, kaže nam Henrieta Belegišanin. Smatra da je usvojeni dupin doista originalan poklon te da će se darivana osoba sigurno osjećati vrlo posebno.
"Sve veći broj ljudi više veseli ovaj princip jer su to pokloni koji daruju dva puta – onome kome se daju i prirodi“, ističe.
Dupin pripada usvojitelju samo simbolično, naravno. Donator na godinu dana postaje član udruge Plavi svijet te ima pravo na besplatan ulaz u Lošinjski centar o moru i može doći pogledati postav kada zaželi.
Šišmiši djeluju pomalo zastrašujuće čemu su najviše doprinijeli holivudski filmovi koji su ih doveli na 'zao glas'. Međutim, realnost je sasvim drugačija – oni donose brojne pogodnosti i jako su nam važni. Zovemo ih i biološkim insekticidima. Naime, jedan su od načina na koji se prirodnim putem može regulirati populacija različitih vrsta kukaca kojima se hrane.
Također su dobri indikatori ekološkog stanja staništa zbog svoje osjetljivosti na fluktuacije u promjenama mikroklimatskih uvjeta. Kada bi se primjetio poremećaj u određenim populacijama šišmiša, to bi bio indikator da se možda nešto radikalno promijenilo u njihovom staništu, doznajemo od Sanje Končar iz Parka prirode Medvednica.
"Održivi razvoj i kružna ekonomija pojmovi su koje danas susrećemo gotovo na svakom koraku, a jedan od načina kako ih prenijeti je izravan doprinos financijskom potporom. Time činimo dobro prirodi i nama samima“, poručuje Končar.
Sva prikupljena sredstva koriste se za istraživanje vrsta te očuvanje i zaštitu špilje Veternica. U njoj obitava čak 18 vrsta šišmiša. Populacija je stabilna i dobrog su zdravlja.
Program se može poduprijeti tokom cijele godine i vrlo je jednostavno. Ispuni se obrazac na web-stranici, šišmišu se daje ime, slijedi diploma s podacima o jedinki te iskaznica kojom se ostvaruje pravo na dva posjeta špilji Veternica. Najmlađe će sigurno razveseliti majica s likom šišmiša.
Kaukal i gregula rijetke su ptice koje žive na pučini. U listopadu je objavljen najnoviji crveni popis IUCN-a, međunarodne organizacije za očuvanje prirode, u kojemu je gregula proglašena vrstom kojoj prijeti rizik od izumiranja. To znači da se u samo šest godina (od popisa iz 2015.) popela za dvije kategorije na skali vjerojatnosti izumiranja.
"U 15 godina djelovanja pokrenuli smo prvu donacijsku kampanju za morske ptice kaukala i gregulu koji gnijezde kod Lastovskog otočja. Sredstva prikupljamo za monitoring i uklanjanje prijetnji“, kaže Goran Šikić iz udruge BIOM.
Navodi da je od doniranja važnije okupiti što veću zajednicu ljudi kojima je stalo do zaštite prirode, koji su spremni podržati kampanju, širiti glas o ugroženosti ptica – dijeljenjem sadržaja na društvenim mrežama, pretplatom na newsletter i slično.
Najveća snaga organizacije civilnog društva nije u količini novčanih sredstava s kojima raspolaže, već u brojnosti i uvjerenju ljudi kojima je stalo do njene misije, poručuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....