Ocean pokriva više od 70 posto Zemljine površine, ali znanstvenici su do sada otkrili samo djelić života koji sadrži. Istraživači vjeruju da bi moglo postojati čak dva milijuna morskih vrsta, no bezbrojni organizmi ostaju neimenovani ili neotkriveni. Službeno prepoznavanje nove vrste može potrajati desetljećima — dovoljno dugo da neke nestanu prije nego što budu i zabilježene.
Međunarodni tim znanstvenika iz projekta Ocean Species Discoveries objavio je otkriće 14 dosad nepoznatih vrsta morskih beskralješnjaka i dva nova roda. Cilj projekta je ubrzati proces opisivanja novih vrsta i tako bolje zaštititi morsku bioraznolikost ugroženu rudarenjem, onečišćenjem i klimatskim promjenama.
Među novim vrstama je i mekušac Veleropilina gretchenae, pronađen u Aleutskom rovu na dubini od 6465 metara, čime je postao najdublje živo biće svoje vrste. Drugo otkriće, mesožderna školjkašica Myonera aleutiana, postavilo je rekord za najveću dubinu. Koristeći mikroskeniranje, stručnjaci su izradili više od dvije tisuće detaljnih slika njezine unutarnje strukture.
U hidrotermalnim izvorima Galapagos Rifta otkrili su novog raka, Apotectonia senckenbergae, nazvanog po zaštitnici znanosti Johanni Rebecci Senckenberg. Australska obala potom je otkrila parazitskog jednoroga, Zeaione evertu, s njegovim karakterističnim "kokicama" na leđima.
- Naša zajednička vizija je učiniti taksonomiju bržom, učinkovitijom, dostupnijom i vidljivijom - napisao je tim u svom radu, koji je objavljen u časopisu Biodiversity Data Journal.
Tim je također dokumentirao rijedak ekološki odnos — dubokomorsku školjkašicu Laevidentalium wiesei koja na svojoj ljušturi nosi morsku vlasulju. Prvi je to put da je takav odnos viđen u ovom rodu, bacajući novo svjetlo na to kako dubokomorski organizmi koegzistiraju u ekstremnim uvjetima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....