Otok Krk je kvarnerski otok iznimno bogat florom i faunom. Jedan je od rijetkih jadranskih otoka na kojemu žive puhovi – i to čak dvije vrste: sivi puh i krški puh. Ovdje ćemo vrlo kratko o sivom puhu na otoku Krku. Kako su nedavno obilježeni 15. Dani smokava otoka Krka, bit će to vezano uz njihovu navadu da se često znaju osladiti zrelim smokvama, piše Javna Ustanova Priroda.
Noćne su životinje iz skupine glodavaca. Spavaju zimski san (po čemu su prepoznatljivi, a uz to su vezane poznate pučke izreke) i nakon što u proljeće izađu ih svojih pušina u kojima su proveli zimu nezasitno se hrane raznim sjemenkama i plodovima. Počevši od ranih trešanja te, kasnije u godini, „slatkih, škrobnih i uljevitih“ plodova poput žirova hrasta, drenjula, brekinja, a na otoku Krku i drugdje u primorju osobito uljem bogatim plodovima tršlje smrdljike. Od toga vidno odebljaju za zimu, pa tijekom zimskog mirovanja postepeno troše zalihe potkožne masti.
Budući da su arborealne i noćne životinje , odnosno, prilagođene noćnom životu na drveću, nerado silaze na tlo, već skakuću tijekom noći od grane do grane po stablima i grmlju, ali i u potkrovljima kuća,nerijetko karakteristično se glasajući. Premda se u nekim krajevima Primorsko-goranske županije (Kastavština, dijelovi Gorskog kotara) meso i mast sivog puha iznimno cijene, na otoku Krku, prema etnološkim zabilješkama Nives Ritig-Beljak „puha …ne love već ga drže štetočinom jer jede grožđe“.
U Kastavštini, gdje vole puha, ovu zanimljivu životinjicu smatraju „čistom“. Čak je nekoć ondje bilo ukorijenjeno vjerovanje da, „upadne li puh u šternu, neće onečistiti vodu“, za razliku od, primjerice, miša ili štakora! A evo i usputno nedavno naše zapažanje iz okolice Rijeke (o toj drugoj, „nečistoj“ vrsti glodavca): štakor, premda se, za razliku od puhova, radije drži tla, uspet će se ipak na stablo smokve kako bi se, poput arborealnog puha, na granama krošnji smokava pogostio zrelim plodovima.