Suša koja ove godine pogađa čitavu Europu ima za posljedicu rekordno niske vodostaje rijeka, kao i presušivanje brojnih manjih vodotoka, osobito potoka. Hrvatska, iako bogata vodom, nije iznimka. Bilježe se rekordno niski vodostaji Save, Drave i Dunava, a iz Hrvatskih voda najavljuju vjerojatno presušivanje nekih manjih rijeka, poput Orljave i Plitvice.
Što se tiče potoka i kanala, koji su inače ljeti manje izdašni vodom, već je došlo do presušivanja, čime je dovedeno u pitanje preživljavanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje su isključivo vezane uz vodu. S terena stižu slike na kojima se vide uginule ribe, koje su prve na udaru u ovim ekstremnim uvjetima. Čak i ako ostane nešto vode u depresijama, zaostale ribe lak su plijen pticama i sisavcima, kojima posluže kao lako dostupna hrana, a s druge strane ugibaju zbog nestanka kisika u vodi, koja se ujedno zagrijava i do 30 stupnjeva Celzijevih, kaže nam Marijan Grubešić, profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije.
– Hvalevrijedne su akcije lovaca i vatrogasaca koji ovih dana pune lokve – pojilišta, čime osiguravaju vodu ne samo divljači, već cjelokupnoj fauni. Jedna od iznimno korisnih životinjskih vrsta u borbi sa sušom, ali općenito i s klimatskim promjenama, jest dabar – pojašnjava.
Dabar je, naime, poznati graditelj koji je, osobito na manjim vodotocima, izgradio brane ili čak sustav brana te tako stvorio akumulacijska jezera.
– Obilaskom terena uvjerili smo se da taj sustav funkcionira. Na dijelu vodotoka gdje se nastanila dabrova obitelj izgrađene su tri brane, jedna veća, većeg kapaciteta jezera, i dvije manje. Ukupno se u jezerima zadržava između 200 i 300 tisuća litara. Voda u jezerima dovoljno je duboka da dabrovi mogu plivati i roniti te da im je zaštićen ulaz u nastambu. Na jezerima su uočene divlje patke, a u vodi ribe. Cijelo područje oko jezera obiluje tragovima divljači – ističe Grubešić i pojašnjava kako je to samo jedna od lokacija na kojoj je osigurana voda za sve stanovnike tog područja.
S obzirom na to da su dabrovi rasprostranjeni na cijelom području kontinentalne Hrvatske, takvih brana i jezera imamo na tisuće, većeg ili manjeg kapaciteta, ali važno je da voda ostaje tijekom cijelog sušnog razdoblja, smatra profesor.
Još je jedna vrlo značajna uloga dabrovih brana na vodotocima. Naime, ljeti se zbog zagrijavanja vode znatno smanjuje koncentracija kisika, a kod sporijeg protoka voda se teže obogaćuje kisikom. Jedino je mjesto gdje se, pretakanjem vode preko krune brane, voda obogati kisikom upravo ispod brane. Stoga je zamijećena povećana koncentracija riba upravo ispod brane.
– Dabrova jezera zadržavaju i razinu podzemnih voda, osobito na području propusnih tala kakva su zastupljena uz rijeku Dravu. U Bavarskoj su poljoprivrednici, unatoč određenim štetama na poljoprivrednim kulturama, spriječili uklanjanje dabrovih brana na kanalu jer su upravo te brane i jezera osigurale povišenu razinu podzemnih voda, što se odrazilo na kvalitetu i povećani prinos poljoprivrednih kultura, osobito u sušnom razdoblju. Još se jednom pokazuje vrlo važna uloga dabra, kao vrsnog graditelja i s pravom nazvanog „ekoinženjerom“, u očuvanju ekosustava u ekstremnim uvjetima i u borbi s klimatskim promjenama – zaključuje Grubešić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....