UDOMAĆILA SE

Dubrovački znanstvenik o tropskoj ribi u Jadranu: ‘Ne treba je se bojati, lijepa je u akvariju...‘

Zbog svoje ‘ugrađene‘ zaštite, 18 otrovnih bodlji, ima malo prirodnih neprijatelja

Vatrenjača
 

 Nacionalni park Mljet
Zbog svoje ‘ugrađene‘ zaštite, 18 otrovnih bodlji, ima malo prirodnih neprijatelja

Pojava ribe vatrenjače, tropske vrste uočene nedavno kod Korčule i Mljeta, uznemirila je ribare i kupače koji se pitaju treba li brinuti zbog ‘ukazanja‘ novog predatora u južnom akvatoriju. Znanstvenik iz dubrovačkog Instituta za more i priobalje Valter Kožul upozorava da ‘bodljikava‘ vatrenjača nije novi pridošlica u Jadran i da nema razloga za paniku.

- Radi se o vrsti koja se iz Crvenog mora preko Mediterana kreće postepeno prema našem moru gdje je prisutna već tri do četiri godine. Ona može biti jako lijepa akvarijska riba - mi smo u Dubrovniku imali jednu koja je nedavno uginula, a stigla nam je s Kalamote. Kupači se ne moraju brinuti, vatrenjača je bojažljiva i brzo se odmakne ako ugleda ljude – umiruje javnost Kožul.

No, znanstvenik otkriva kako za neke organizme egzotični uljez ipak nije bezopasan.

- Prijetnja je jer se hrani s mlađi ribe i rakovima. Mrijesti se u tropskim predjelima čitave godine. Hoće li biti tako i u Jadranu još ćemo vidjeti, ipak dolazi iz toplih mora, a naš je Jadran sezonalan, pa ostaje pitanje kako će se prilagoditi, hoće li zimi ići u dublje more gdje mu je toplije, hoće li se nastaviti i u novoj sredini intenzivno razmnožavati jer se inače mrijesti svakih deset dana... – propituje dubrovački stručnjak buduće navike vatrenjače koja najčešće naraste oko 25 centimetara, no može ići i do 40 centimetara, piše Dubrovački.

- Zbog svoje ‘ugrađene‘ zaštite, 18 otrovnih bodlji, ima malo prirodnih neprijatelja. Tu bi mogli ubrojiti morskog psa, kirnju, murinu i kostoroga. Nije brz plivač, ali se udaljava pri pojavi ronioca ili kupača. Dakle nema opasnosti, osim za one koji je love. Otrov je kao i kod nekih naših vrsta riba kao što je pauk, dosta jak, izaziva jaku bol, crvenilo i trnjenje ili privremenu paralizu ekstremiteta. Može biti poguban za osjetljive osobe, ali za takve osobe i ubod pčele ima jednako djelovanje. Dakle nema potrebe za strahom – uvjerava Valter Kožul.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. prosinac 2025 17:52