Osim što su super pametne, slamaju nam srca u onoj Netflixovoj seriji, pa čak i jašu morske pse, hobotnice su prilično poznate po tome što imaju osam udova. Još je izvanrednije to što im ti krakovi, kad ih izgube, mogu ponovno narasti. Dok su se znanstvenici bavili istraživanjem na koji način hobotnice koriste te ponovno narasle dijelove tijela, otkrili su nešto čudno. Jednoj je hobotnici narastao vršak kraka viška.
Mužjak je, naime, izgubio dva uda u jednom solidno neugodnom susretu s predatorom. Tu stvari postaju zanimljive - vrh jednog kraka je izrastao normalno - jedan je izgubljen, drugi je tu. Sve regularno, rekli bismo. No, drugi je narastao na neobičan način - račvao se na dva tijela, pa je hobotnica dobila dva vrška kraka, umjesto jednog. S vremenom su razdvojeni krakovi preuzeli nove funkcije i korišteni su nešto više nego na početku, što ukazuje na prilagodljivost ovih hobotnica. Zanimljivo je kako udovi mogu reagirati na različite podražaje čak i nakon ponovnog rasta, piše IFL Science.
Tim znanstvenika je od prosinca 2021. do svibnja 2022. godine izveo niz zarona u podmorju Ibize u Španjolskoj. Tijekom promatranja hobotnice bilježili su različita ponašanja, a među ostalim i kako ona koristi krakove. Istraživači su ponašanja podijelili u skupine ‘sigurna‘, gdje su udovi bili u blizini tijela i ‘rizična‘, kada su ispružene i postoji opasnost od interakcije s predatorima.
Tim je numerirao svaki krak, nazvavši razdvojenu krak R1a i R1b, te otkrio da su udovi s najvećom upotrebom bili L1 i R1a. Tijekom kretanja poput puzanja, hobotnica je češće koristila krakove iza glave, uključujući L4 i R4. Za traženje hrane i istraživanja, R1a i R1b su bili manje korišteni, no, R1b je bio vjerojatnije korišten od R1a. Tim je također otkrio da su teže ozlijeđeni krakovi rjeđe korišteni u ‘rizičnim‘ ponašanjima.
To im govori kako hobotnica možda ima neku vrstu pamćenja koja je vezana za bol. To pamćenje može se čak povezati s mjestima i uočeno je kako hobotnice izbjegavaju određena mjesta na kojima su doživjela nešto ružno i bolno.
Studija je objavljena u časopisu Animals.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....