Šetači Maksimirom primijetili su lovke za invazivne kornjače na nekoliko mjesta, pa su pomislili kako se životinje uklanjaju s prostora koji im je namijenjen. No, to nije točno. Na taj način ulovljene kornjače smještaju se u prihvatni centar za invazivnu stranu vrstu u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Tamo je u protekle dvije i pol godine smješteno više od 1200 crvenouhih i žutouhih kornjača.
- Javna ustanova Priroda Grada Zagreba sudjeluje u kontroli populacije invazivne strane vrste kornjača Trachemys scripta u sklopu projekta Nepozvani gosti u prirodu. Riječ je o projektu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojim se u Hrvatskoj kontroliraju populacije prioritetnih stranih invazivnih vrsta. Prisutnost tih vrsta predstavlja ozbiljnu prijetnju bioraznolikosti, stabilnosti ekosustava te očuvanju zavičajnih vrsta. Invazivna strana vrsta Trachemys scripta negativno utječe na slatkovodne ekosustave, zavičajne vrste, a izraženom kompeticijom posebice na autohtonu i strogo zaštićenu barsku kornjaču (Emys orbicularis) - rekla je Nika Dolenc, ravnateljica Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.
Najveći broj kornjača Trachemys scripta tamo stiže tijekom proljeća i ljeta. Kako su došle kod nas? Ljudi su ih kupovali kao ljubimce, a kad su previše narasle, odlučili su ih se riješiti, i to tako što su ih bacili u obližnje jezero. Tada je nastao problem.
- Crvenouha se kornjača lovi na tri načina – pomoću sunčališta, plutajućih vrša i ručnih mreža. Sunčališta su postavljena na Četvrtom i Petom jezeru u spomeniku parkovne arhitekture Maksimiru i značajnom krajobrazu Savici. Plutajuće vrše i ručne mreže koriste se različitom dinamikom – u prvom redu prema potrebi. Smanjenjem populacije stranih invazivnih kornjača u prirodi Zagreba smanjuje se njezin negativni utjecaj na slatkovodni ekosustav - pojašnjava Lana Jelić, stručna savjetnica u Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....