U Parku prirode Telašćica izlegao se orao zmijar, a pred njim je avantura života

Iz Parka prirode Telašćica objavili su kako im je stigla prinova. Radi se o malenom orlu zmijaru (Circaetus gallicus), impresivnoj grabljivici koja se već godinama se uspješno gnijezdi unutar granica parka. Pred njima je sad idući veliki korak: planiraju i označavanje mladunca GPS uređajem kako bis pratili njegov put – od prvih letova, preko migracije, sve do zimovališta u Africi.

- Njegovo praćenje pomaže nam razumjeti kako ga najbolje zaštititi. Zmijar je jedna od prioritetnih vrsta u dugogodišnjem monitoringu stanja ptica na području Telašćice - poručili su iz Parka prirode.

Zmijar je gnjezdarica selica Europe, Sjeverne Afrike te Zapadne i Središnje Azije, kažu iz udruge BIOM. Mali dio populacije prezimljava i u Europi. Najbrojniji je u mediteranskom i suptropskom području, a značajne su i populacije u stepskim područjima istoka Europe i Središnje Azije. U Europi je najbrojniji u jugozapadnom dijelu.

U Hrvatskoj je zmijar rasprostranjen u cijeloj primorskoj, a u manjem broju i gorskoj Hrvatskoj. U Panonskoj nizini se povremeno opaža,ali se smatra da se tu ne gnijezdi ili se gnijezdi neredovito. U primorskoj Hrvatskoj se gnijezdi u priobalnom pojasu, u zaleđu i na svim većim otocima.

Park prirode Telaščica

Zmijar naseljava pretežno otvorena, suha staništa s drvećem i grmljem. Odgovaraju mu i otvorene šume i šikare, a izbjegava blizinu čovjeka i velike površine vlažnih staništa. Prisutnost drveća i grmlja mu je važna zbog izbora mjesta za gniježđenje, a hranu traži na otvorenim staništima na tlu. Skriveno gnijezdo smješta nisko na drveću (često na sasvim niskom drveću) dalje od ljudskih aktivnosti. Hrani se pretežno gmazovima i to uglavnom zmijama koje lovi na tlu na otvorenom staništu.

Gnijezdo gradi na drveću, u njega u travnju nese jedno jaje, a mladunac gnijezdo napušta krajem srpnja. O mladuncu se zajedno brinu oba roditelja i sve tri jedinke zajedno napuštaju gnjezdilište.

Iako je populacija zmijara u Hrvatskoj u relativno dobrom stanju ipak postoji više razloga ugroženosti. Budući da je selica nezakonito ubijanje ga relativno malo ugrožava jer odlazi na početku sezone lova. Dugoročno ga ugrožava zarastanje staništa, odnosno prestanak tradicionalnog korištenja prostora. Populaciju u kontinentskom području (odnosno njen mogući povratak) ugrožava intenzivna poljoprivreda i nestajanje mozaičnih ruralnih krajolika. U novije vrijeme zmijara ugrožava i nekontrolirano postavljanje dalekovoda opasnih za ptice.