Rijetki dupin zbunio znanstvenike kod obale Novog Zelanda

Suptropske vode regije Northland na Novom Zelandu možda su nedavno bile ruta kojom se kretala najrjeđa podvrsta najmanjeg morskog dupina na svijetu. Vrsta o kojoj je riječ jest Hectorov dupin (Cephalorhynchus hectori), koji se dijeli na dvije podvrste: Hectorov dupin s Južnog otoka (C. h. hectori) i Māui dupin (C. h. maui).

Obje su podvrste endemične za Novi Zeland i obje izgledaju gotovo identično. Karakteristično su kratki i zdepasti u usporedbi s drugim dupinima, dugi su oko 1,2 do 1,5 metara, imaju siva i bijela tijela s crnim oznakama te zaobljenu, ravnu crnu leđnu peraju.

Jochen Zaeschmar, istraživač dupina iz Far Out Ocean Research Collective, prošlog je tjedna u zaljevu Bay of Islands vidio dupina koji bi mogao pripadati bilo kojoj od ove dvije podvrste, a kasnije je ponovno viđen u zaljevu English Bay. Odjel za zaštitu prirode Novog Zelanda (DOC) sada poziva lokalno stanovništvo da pazi na tog dupina kako bi Zaeschmar mogao uzeti njegov DNK-uzorak, piše IFL Science.

Ovo je ključno kako bi se otkrilo je li viđeni dupin Hectorov ili Māui dupin; iako postoje neke fizičke razlike između njih (Māui dupini imaju duži, širi nos, na primjer), izuzetno ih je teško razlikovati na prvi pogled.

Hectorovi dupini s Južnog otoka brojniji su od ove dvije podvrste. Procjenjuje se da ih je u divljini oko 15 tisuća. No obično ih se ne viđa ovako daleko na sjeveru.

- Ovo bi bilo tek drugo potvrđeno viđenje Hectorova dupina u Northlandu u stotinu godina - objasnila je Kristina Hillock, viša savjetnica za morske vrste iz DOC-a.

Māui dupini, s druge strane, ograničeni su na zapadnu obalu Sjevernog otoka. Može ih se, i to iznimno rijetko, vidjeti između luke Manukau i luke Port Waikato. Kad kažemo rijetko, mislimo ekstremno rijetko - procjenjuje se da ih je ostalo svega 54.

Identificiranje kojoj podvrsti pripada nedavno viđeni dupin nije stvar znatiželje, nego je važan dio praćenja ovih vrsta. One se smatraju ugroženima i zaštićene su. Obje podvrste podložne su smanjenju broja jer imaju relativno kratak životni vijek u usporedbi s drugim dupinima, kasno dosežu zrelost i imaju nisku stopu razmnožavanja. Takvi čimbenici čine ponovnu izgradnju populacije sporijom i težom.