Sivi sokol na Plitvicama: Legendarni lovac živi u tom nacionalnom parku, no riječ je o samo - jednom paru

Sivi sokol je elegantan lovac kojeg se nema priliku često vidjeti. Iz Nacionalnog parka Plitvička jezera objavili su kako njihove stručne službe već dugi niz godina prate stanje i veličinu ove vrste na području Parka.

- Vjeruje se da unutar našeg područja živi samo jedan par - objavili su iz parka.

Sivi sokol (Falco peregrinus) je elegantan lovac s vrlo oštrim vidom, oštrim kandžama i smrtonosnim kljunom. Hrani se uglavnom pticama, ali lovi i male sisavce, gmazove i vodozemce, a povremeno i kukce.

On je ptica grabljivica koja se hrani drugim pticama. Uglavnom lovi ptice do veličine goluba tako da se u letu s visine obrušava na plijen te ga omamljuje udarcem. Pri obrušavanju može dostići brzinu veću od 300 km na sat, kažu ornitolozi iz udruge BIOM. Sivi sokol se gnijezdi na visokim liticama te na neboderima i tornjevima u gradovima. Gnijezdi se na golom tlu, na policama, u pukotinama litica ili koristi napuštena gnijezda drugih ptica. Gnijezditi započinje u ožujku i travnju. Leglo se sastoji najčešće od 3-4 jaja na kojima ženka sjedi 29-32 dana. Mlade ptice napuštaju gnijezdo nakon 35-42 dana.

On je naveden kao rizična gnjezdarica u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske. U drugoj polovici 20. stoljeća brojnost sivog so kola se u Europi i Sjevernoj Americi smanjila za 90 posto, što je dovelo do izumiranja u nekim dijelovima areala pa tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Smatra se da je glavni razlog izumiranja široka uporaba pesticida poput DDT-a. Unosom pesticida (DDT) u hranidbeni lanac dolazi do kon centracije otrovnih tvari kod vršnih grabežljivaca poput sivog sokola. Pesticid uzrokuje stanjenje jajne lupine tako da tijekom inkubacije gnijezdeća ptica zdrobi jaja. Zbog toga dolazi do neuspješnog gniježđenja bez podmlatka. Trajnim naporima ornitologa te zaštitara prirode i okoliša, najopasniji pesticidi (DDT) su danas zabranjeni te se populacija sivog sokola oporavlja, a u kontinentalnoj Hrvatskoj se ponovno gnijezdi. Međutim, ova je grabljivica još uvijek ugrožena zbog trovanja, krivolova i kolizija s vjetroelektranama te žicama dalekovoda. U novije vrijeme prijetnju predstavljaju penjači koji mogu uznemiriti gnijezdeće ptice na liticama.