Obilne kiše u Dalmaciji nanijele su štetu ljudima, ali i životinjama. Jedna je malena, gotovo nevidljiva skupina životinja najviše propatila – čovječje ribice. Podzemne vode su, naime, prodrle na površinu i sa sobom povukle stvorenja koja žive u mraku krša i koja ne mogu preživjeti nigdje drugdje.
Čovječja ribica (Proteus anguinus) dinarski je endem i najveći stanovnik krškog podzemlja. Živi isključivo u podzemnim vodama Dinarskog krša – u špiljama, jamama i podzemnim tokovima – gdje vlada potpuni mrak i stabilni mikroklimatski uvjeti.
– Kada su izbačene na površinu, čovječje ribice suočavaju se s brojnim rizicima, a jedan od najvećih su bakterijske infekcije. Njihov je organizam prilagođen stabilnim i specifičnim uvjetima podzemlja, a kontakt s površinskim vodama i mikroorganizmima može imati kobne posljedice – objavili su iz Javne ustanove More i krš.
Zbog toga su njihovi zaposlenici izašli na teren, pokupili desetak životinja koje su pronašli i poslali ih u ZOO Zagreb. Tamo će živjeti u kontroliranim uvjetima. ZOO, naime, već ima nekoliko ribica na skrbi i ima savršene uvjete, koji su jednaki onima koji vladaju u prirodi.
– Ovaj događaj još jednom potvrđuje koliko je krški podzemni svijet osjetljiv i koliko je važna brza reakcija te suradnja stručnih službi u zaštiti ovog jedinstvenog dinarskog endema – poručili su iz Javne ustanove.
Iz ZOO-a kažu da su životinje već smještene u njihovom mračnom prostoru. Još uvijek ne znaju koliko ih je ugrozilo izbacivanje na površinu. Na zemlji su, naime, bile izložene višoj temperaturi, svjetlu i raznim patogenim mikroorganizmima.
– Ispiranje iz podzemlja prirodni je fenomen kojem svjedočimo svakih nekoliko godina. Nakon izviranja vode na površinu na nekim lokacijama u Hrvatskoj ove je ugrožene vodozemce moguće vratiti u podzemlje, no u nekim slučajevima to nije moguće. U ovom slučaju bilo je nužno smjestiti ih u naše Oporavilište.
Na isti smo način već spašavali jedinke ovog endema dinarskog krša. Iako ispiranje čovječjih ribica znači gubitak za njihovu populaciju u prirodi, pozitivna je činjenica da je ta populacija u Hrvatskoj stabilna. Jedinke koje smo prihvatili doprinijet će očuvanju vrste u divljini. Uključit ćemo ih u naša istraživanja. Riječ je o ex-situ istraživanjima neinvazivnim metodama. Prikupljat ćemo i analizirati podatke o njihovu zdravlju, prehrani i načinu života – ono što nije moguće raditi u krškom podzemlju – kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....