Povratak

Ova velika životinja je bila na pragu izumiranja, ali je spašena. Broj im napokon raste!

Nova knjiga otkriva dramatične sudbine velikih mačaka i znanstvenika u borbi za opstanak

Sibirski tigar

 Virginie Lefour/afp/profimedia
Nova knjiga otkriva dramatične sudbine velikih mačaka i znanstvenika u borbi za opstanak

Nedavno objavljena knjiga “Tigers Between Empires” (Tigrovi između carstava) donosi fascinantnu priču o usponu, padu i ponovnom uskrsnuću amurskog, odnosno sibirskog tigra – impozantne zvijeri koja preživljava u surovim krajolicima ruskog Dalekog istoka. Autor knjige, američki biolog i pisac Jonathan C. Slaght, opisuje najdugovječniji projekt istraživanja tigrova na svijetu – Siberian Tiger Project, međunarodnu suradnju koja je spojila američku tehnologiju i rusku stručnost kako bi spasili tigra od nestanka, piše CNN, a prenosi Slobodna Dalmacija.

Projekt je 1992. osnovao biolog Dale Miquelle, koji je u Rusiji proveo više od tri desetljeća posvećen zaštiti ove vrste. Iako je Miquelle godinama planirao napisati knjigu o svom radu, to je na kraju učinio Slaght – nakon četiri godine rada i 512 stranica nastala je kronika o znanstvenom pothvatu, avanturi i prijateljstvu.

Uz povijest i znanost, knjiga opisuje i nevjerojatne sudbine pojedinih tigrova – poput ženke Olge, prve životinje koja je dobila radio-ogrlicu. Znanstvenici su je pratili 13 godina, a postala je toliko poznata da su je lokalni lovci prepoznavali i poštedjeli života. Takvi slučajevi, kaže Slaght, pokazuju koliko tigar može postati simbol zajednice kad ljudi nauče poštovati prirodu.

U 1930-ima u Rusiji je živjelo tek tridesetak tigrova. Zahvaljujući zabranama lova i stvaranju rezervata, njihov se broj polako počeo oporavljati, no raspadom Sovjetskog Saveza ponovno je došlo do vala krivolova. Upravo tada nastaje Siberian Tiger Project, koji je kombinirao američku tehnologiju za praćenje životinja i rusko terensko iskustvo.

Podaci prikupljani više od tri desetljeća otkrili su mnogo toga o ponašanju tih skrivenih grabežljivaca — od prehrambenih navika i teritorijalnog nasljeđivanja do odnosa među obiteljima tigrova. Projekt je iznjedrio gotovo 200 znanstvenih radova i doveo do stvaranja novih zaštićenih područja koja su udvostručila površinu staništa tigrova.

Slaght pritom upozorava da je, prema podacima projekta, čak 75 posto smrti tigrova u prvim godinama bilo uzrokovano krivolovom. Ekonomsku krizu, siromaštvo i trgovinu krznom opisuje kao razorne sile koje su dugo prijetile opstanku vrste.

Nakon 2010. odnosi između ruskih vlasti i stranih organizacija postali su napetiji. Do 2016. projekt je izgubio većinu svog utjecaja, a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. brojne međunarodne udruge, uključujući WWF i Greenpeace, bile su zabranjene. Miquelle se nakon trideset godina rada u Rusiji vratio u SAD.

Unatoč političkim preprekama, Slaght ističe kako postoje i pozitivni pomaci. Rusija i Kina rade zajedno na očuvanju populacija tigrova kroz zajedničke granične parkove, što daje nadu da će se njihova staništa i dalje širiti.

Za Slaghta, koji je svoj znanstveni put započeo upravo u istom selu gdje se nalazilo sjedište projekta, ova je knjiga osobna priča i omaž ljudima koji su posvetili život očuvanju prirode. Kao autor već nagrađivane knjige “Owls of the Eastern Ice”, Slaght u novom djelu ponovno spaja znanost, terenski rad i pripovjedački talent.

Poruka knjige, kaže, nije da je misija spašavanja tigrova završena, već da je uspjeh moguć samo uz stalnu brigu.

- Ove su se životinje jedva vratile s ruba izumiranja. Na nama je da pazimo da se povijest ne ponovi - poručio je.

O TIGRU

Sibirski, odnosno amurski tigar najveća je podvrsta tigra i jedna od najupečatljivijih grabežljivaca na svijetu. Odrasli mužjaci sibirskog tigra u prosjeku teže oko 170–220 kilograma, dok ženke uglavnom imaju 110–140 kilograma. Duljina tijela s repom može doseći oko 3 metra kod mužjaka, a ženke su nešto kraće i lakše građene.

Sibirski tigar je strogi mesojed koji se hrani prvenstveno jelenima, srnama, divljim svinjama i drugim srednje velikim i krupnim sisavcima.

Odraslom tigru u hladnoj klimi treba prosječno oko 8–10 kilograma mesa dnevno za preživljavanje, ali u jednom obroku može pojesti i 20–30 kilograma, a povremeno i do oko 50 kilograma plijena.

Sibirski tigar može se pariti tijekom cijele godine, ali se vrhunac parenja u prirodi često bilježi zimi, od kraja godine do ranog proljeća. Ženka nosi mladunce oko 3 do 3,5 mjeseca, a najčešće na svijet donese 2–4, ponekad do 6 mladunaca, pri čemu većina brige i podizanja legla pada isključivo na majku.

Živi u hladnim, šumovitim područjima ruskog Dalekog istoka (Primorje i Habarovsk), s manjim populacijama u sjeveroistočnoj Kini i vjerojatno u Sjevernoj Koreji. Najviše mu odgovaraju mješovite i crnogorične šume s bogatom populacijom plijena, a teritoriji odraslih jedinki mogu biti golemi – i do oko tisuću kvadratnih kilometara – jer moraju pretraživati goleme površine u potrazi za hranom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2025 21:26