Zašto se vrane sele u naše ulice i što u vezi s tim možemo učiniti

Vrane i cijela njihova porodica Corvidae smatraju se stvorenjima iznimne inteligencije. Ona je rezultat posebne građe mozga, dugog životnog vijeka i društvenog ponašanja. Dvije najčešće vrste koje susrećemo u gradovima su siva vrana (Corvus cornix) i gačac (Corvus frugilegus).

Siva vrana izrazito je teritorijalna vrsta, posebice u vrijeme gniježđenja i podizanja mladih. Odlika te vrste jest da gradi pojedinačna gnijezda. Hrani se otpacima iz kućanstva, biljnim i životinjskim materijalom na otvorenim površinama te je predator na gnijezdima drugih ptica. U gradovima zasad nema mnogo neprijatelja.

Gačac je, za razliku od sive vrane, kolonijalna vrsta koja gnijezdi u skupinama te u gradu pronalazi „stabilna“ mjesta za gniježđenje. Hrani se biljnim i životinjskim materijalom na otvorenim površinama, uglavnom izvan grada. Ptica je koja je u gradovima pronašla zaštitu od aktivnog progona.

Mnogo je problema u gradovima koji se pojavljuju, a najčešći su raznošenje smeća, agresivno ponašanje, stvaranje izmeta i raznošenje materijala za gnijezdo te buka. No, za sve to nije odgovorna jedna vrsta – gačci su ti koji raznose smeće i znaju se agresivno ponašati, dok su vrane bučne i od njih ostaje gomila izmeta i otpada od smeća.

Zeljko Hajdinjak/Cropix

– Raznošenje smeća jedini je od navedenih problema na koji se može utjecati promjenom gospodarenja otpadom te sviješću građana o odlaganju smeća. Ostala tri problema koja se javljaju posljedica su ekologije i društvenog ponašanja ptica na koja se ne može utjecati. Najbitniji čimbenici poticanja vrana na život u gradovima su dostupnost hrane koju pronalaze u kontejnerima i koševima za smeće te izvrsna prilagodba vrana na promjene u prehrani – ističu iz Javne ustanove Međimurska priroda.

Kako bi se riješio ovaj problem u urbanim područjima, komunalne službe i službe za održavanje zelenih površina trebale bi smanjiti broj koševa te postavljati zatvorene koševe, redovitije odvoziti otpad i prazniti koševe za smeće te sanirati otvorena odlagališta otpada koja predstavljaju najveća hranilišta za sivu vranu. No, nije sve na službama, već i u tome da se promijeni ponašanje građana u vezi s odlaganjem vrećica za smeće s biootpadom iz kućanstva uz kontejnere, ostavljanjem ostataka hrane u otvorenim koševima za smeće ili hranjenjem ptica pekarskim proizvodima.

– Važno je napomenuti kako su vrane upravo u urbanim sredinama pronašle svoje sigurno stanište. Prije svega, u gradskim staništima nije moguće provoditi lov na ove vrste, a potencijalni prirodni predatori vrana ondje obitavaju u malim brojevima ili u iste samo povremeno zalaze. Nadalje, tradicionalan način na koji se uspostavljaju i održavaju zelene površine u urbanim dijelovima gradova često pogoduje vranama. To uključuje sadnju stabala na većem razmaku, dok je grmlje pozicionirano na manje, donekle zanemarive površine. Kada tome dodamo i prekomjernu košnju travnjačkih površina, rezultat je da većina gradskih zelenih površina postaje dostupna i pogodna za hranjenje vrana, što gradske sredine čini optimalnim staništima za njihovo gniježđenje – dodali su iz Javne ustanove.