Što ako bismo napokon mogli razumjeti što naši ljubimci misle i osjećaju? Znanost je na tragu odgovora

Ako se mačka opet ljuti na vas, pas cvili ili kunić opet radi onu čudnu stvar sa svojim šapama, po tko zna koji put ste pomislili da bi bilo savršeno znati što im se točno odvija u glavama. Čini se da bismo uskoro to mogli znati - naime, Centar Jeremyja Collera za osjećaje životinja, sa sjedištem na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE), započet će s radom 30. rujna, o planiraju istraživati životinje. Ne odnosi se to samo na kućne ljubimce, nego i na one evolucijski udaljene od nas poput kukaca, rakova i sipa.

Koristeći širok raspon interdisciplinarne globalne ekspertize, rad centra vrijednog četiri milijuna funti obuhvatit će neuroznanost, filozofiju, veterinarsku znanost, pravo, evolucijsku biologiju, komparativnu psihologiju, bihevioralnu znanost, ekonomiju i umjetnu inteligenciju.

Jedan od najzanimljivijih projekata bit će istraživanje kako umjetna inteligencija može pomoći ljudima da "razgovaraju" sa svojim kućnim ljubimcima.

- Pojavom umjetne inteligencije načini na koje će ljubimac moći ‘razgovarati‘ s vlasnikom podići će se na potpuno novu razinu - rekao je profesor Jonathan Birch, direktor centra za Guardian.

Jeff Sebo, direktor Centra za zaštitu okoliša i životinja na Sveučilištu New York, rekao je da su pitanja osjećaja i dobrobiti životinja, učinci umjetne inteligencije na životinje i stavovi javnosti prema životinjama ‘među najvažnijim, najtežim i zanemarenim pitanjima s kojima se suočavamo kao društvo‘.

- Ljudi dijele svijet s milijunima vrsta i velikim brojem pojedinačnih životinja, a mi utječemo na životinje diljem svijeta, sviđalo nam se to ili ne - rekao je.

Doktor Kristof Dhont rekao je da ga fasciniraju ljudski stavovi prema životinjskim osjećajima.

- Jedan od izazova ponašanja našeg vremena jest kako smanjiti jaz između onoga što ljudi vjeruju o životinjama i kako se zapravo ponašaju prema njima. Većini ljudi je zaista stalo do životinja, ali postoje svi ti sustavi, navike, norme i ekonomski profiti koji nam stoje na putu u odnosu prema njima. Želim koristiti bihevioralnu znanost kako bih, na primjer, razumio zašto postoji otpor prema jedenju uzgojenog mesa iako se svi slažemo da bi to spasilo stvorenja koja osjećaju bol od ubijanja - istaknuo je.

Jeremy Coller, čija zaklada podržava rad centra, rekao je da mu je cilj promijeniti stav naše vrste, koju naziva specističkom (specizam je diskriminacija životinje po njenoj vrsti).

- Tek kada bolje razumijemo kako se druge životinje osjećaju i komuniciraju, moći ćemo priznati vlastite nedostatke u načinu na koji se prema njima odnosimo. Baš kao što je Rosetta Stone otkrio tajne hijeroglifa, uvjeren sam da nam moć umjetne inteligencije može pomoći da otkrijemo kako druge životinje doživljavaju svoje interakcije s ljudima - istaknuo je.