U zapadnim Julijskim Alpama, tik uz slovensko-talijansku granicu, planinari se često iznenade kad naiđu na stada alpskih kozoroga (Capra ibex), životinja koje se smatraju kraljevima tih planina. Južne padine Montaža poznate su kao njihovo planinsko kraljevstvo, jer tamo živi daleko najveća populacija ove neustrašive, okretne i planinama potpuno prilagođene životinje, piše ljubljanski list Delo.
No, zašto ih je na talijanskoj strani toliko, dok ih u Sloveniji gotovo i nema, odnosno susreti s njima su vrlo rijetki? Prema podacima Zavoda za šume, u Sloveniji živi oko 250 kozoroga, a njihovo brojčano stanje je prilično zabrinjavajuće. Mogu se vidjeti u tri odvojene populacije: na području Triglavskog nacionalnog parka u okolici Kriških podova, na bovškoj strani Julijskih Alpa i u Kamniško-Savinjskim Alpama.
Prema podacima talijanske planinarske organizacije (CAI), samo na području Montaža i Viša potvrđena je populacija od 386 alpskih kozoroga, a na širem području, zajedno s regionalnim parkom prirode Julijske Predalpe (Parco Naturale Prealpi Giulie), izbrojano ih je čak 558. U talijanskim Alpama živi ih 20 tisuća, u Švicarskoj 17 tisuća, a u Austriji i Francuskoj po više od deset tisuća.
Suradnja s Talijanima i Švicarcima
Tako očita razlika između 250 kozoroga u Sloveniji i tisuća u drugim alpskim državama nastala je zato što su u inozemstvu zaštićeni nizom mjera i čuvaju ih kao državno blago, dok su kod naših susjeda oni još uvijek na popisu lovne divljači i nisu na popisu ugroženih vrsta. Jedina zaštita je uvrštenje u prilog europske direktive o staništima, koja dopušta lov pod određenim uvjetima. No, posebne nacionalne zaštite, kakvu imaju u drugim alpskim državama, ove životinje u Sloveniji jednostavno nemaju.
U posljednje tri godine u Sloveniji je odstrijeljeno 30 kozoroga, i to u lovištima posebne namjene.
- Vrsta se suočava s različitim problemima, od bolesti sličnih onima kod divokoza do potencijalnog parenja u srodstvu, što utječe na pad brojnosti populacije i vitalnost pojedinih životinja - pojasnili su u lovačkom savezu za Delo.
Odluka o odstrelu izdaje se samo za stare i bolesne životinje. No, i dalje se lovi. Zaštite nema, iako je na jednom stručnom skupu prije dvije godine znanstveno dokazano da je alpski kozorog autohtona vrsta u Sloveniji, samo što je u srednjem vijeku izumro.
- Imamo morfološke dokaze o njegovoj prisutnosti nakon posljednjeg ledenog doba, a njegovu autohtonost potvrdila su i genetska istraživanja. Znanstveni rezultati ne ostavljaju prostor sumnji da alpski kozorog u Sloveniji pripada autohtonim vrstama - pojasnili su u Zavodu za šume.
Dodali su kako su već pripremili sve potrebne podatke i dokumentaciju kako bi se promijenila situacija s brojem ovih životinja. Ne samo vezano za njihov broj, nego i za genetsko stanje.
- Treba uspostaviti suradnju s Italijom i Švicarskom, jer su jedinke iz populacija tih dviju država s genetskog aspekta najprikladnije za naseljavanje u Sloveniju - pojasnili su.
Praznovjerni lovci
Ne zna se kada bi se prvi kozorogi iz tih dviju zemalja trebali doseliti u Sloveniju, jednako kao što se ne zna ni kada će ove životinje biti dodane na crvenu listu ugroženih vrsta.
- Stručne podloge za crvenu listu ugroženih vrsta pripremamo u skladu s odredbama Zavoda za zaštitu prirode i one su dio opsežnijeg procesa obnove crvene liste, koji traje više godina - priopćili su iz Ministarstva za prirodne resurse i prostor.
Alpski kozorog je iz slovenskih Alpa potpuno nestao krajem srednjeg vijeka zbog pretjeranog lova. No, lovci ga nisu lovili zbog mesa ili trofeja, već prvenstveno zbog mita o čudesnoj ljekovitoj moći njegovog takozvanog srčanog križa. Riječ je o malom, križasto oblikovanom komadu kosti, zapravo kalcificiranom ostatku tkiva, koji se u vrlo rijetkim slučajevima može pojaviti u srcu kozoroga. Smatralo se da on ima nadnaravne moći i koristio se taj komad tkiva kao amajlija. Vjerovalo se da je onaj tko ga nosi oko vrata zaštićen od svih uroka, zlih duhova i otrovnih ugriza te od svih bolesti, posebno bolesti srca i epilepsije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....