Plan solarne farme izazvao otpor: Ornitolog upozorava da je Dragovija utočište rijetkih ptica

Bariša Ilić, predsjednik metkovskog ornitološkog društva Brkata sjenica, poručio je kako je poslao prigovor Odjelu za zaštitu prirode Dubrovačko-neretvanske županije, a poslat će ga i nadležnom ministarstvu. U njemu izražava snažno protivljenje solarnoj elektrani na Dragoviji. U podužem tekstu bavio se isključivo biljkama i životinjama koje se mogu naći na tom području.

- Mi Neretvani nismo nikada dali na svoje pa mislim da nećemo dati ni sada, koristit ćemo sva sredstva da branimo svoje, ne samo za nas nego i za našu djecu, unučad, praunučad i sljedeće naraštaje. Bit ćemo dostojanstveni, ali i tvrdi u svojim ciljevima, to vam obećajem. Morat ćete uvažiti da smo mi svoji na svome i da i vi uvidite da ovo što ste nakanili nije dobar izbor. Ja nemam ništa protiv, iako mislim da neće biti potrebno, da se upitaju stručne službe na razini države koje će nesumnjivo stati na stranu zaštite prirode - poručio je Ilić.

Potom je naveo ptice koje žive na području Dragovije. Za početak, tu je velika sova ušara, gnjezdarica, a područje koriste i dva para koja inače ne žive na tom području, nego malo dalje. Od gnjezdarica, tu su još i sivi ćuk, mala ušara, obični ćuk, orao zmijar, kobac, sokol lastavičar, pupavac, veliki i mali djetlić, jarebica kamenjarka, vijoglav, divlji golub, a povremeno se gnijezde jastrebovi, škanjci, vjetruše... U preletu je zapazio bukoča, štekavca, crvenu lunju, bjeloglavog supa, surog orla, sivog sokola, jata ždralova, a u lugu šumsku sovu, kukuviju, čiope, crne žune... To su samo neke od onih koje je naveo i za koje kaže kako ih je sam pronašao u svojim istraživanjima u Dragoviji u različitim dobima godine.

- Mislim da se radi o više od stotinu vrsta ptica, što je veliki broj za ovako malo područje. Nakon mogućeg zahvata priroda više ne bi bila tako očuvana. Gubitak staništa velik je problem za ptice. U tršćacima Neretve gnijezdi se jedna od najstabilnijih populacija Botaurus stellaris - bukavca u Hrvatskoj, strogo zaštićene vrste, čija gnijezdeća populacija broji između 25 do 30 pjevajućih mužjaka - poručuje Bariša i dodaje:

- Je li vam poznato da u Neretvi gnijezdi strogo zaštićena vrsta trstenjaka Acrocephalus melanopogon - crnoprugasti trstenjak? Ako sam dovoljno upućen, jedna je od dvije pozicije u našoj domovini. Znate li da imamo na gniježđenju dvije vrste štijoka: Porzana parva - siva štijoka, Porzana porzana - riđa štijoka, a treća, Porzana pusilla, također gnijezdi, ali povremeno. Znate li da je DNK analizom ustanovljeno da sam prstenovao Acrocephalus orientalis koji je zabilježen u Izraelu, najbliže nama?

Znači, mi smo destinacija najudaljenija prema zapadu ove vrste. Znate li da sam u Neretvi prstenovao neke od vrsta koje nitko nije prstenovao u Hrvatskoj ili su prstenovane u Hrvatskoj u vrlo malom broju? Znate li da u zaštićenim područjima gnijezdi eja Circus aeruginosus - eja močvarica? Znate li da je u Neretvi prvi put zabilježeno gniježđenje Accipiter brevipes - kratkoprsti kobac u Hrvatskoj? Još puno toga mogao bih navoditi. No vas to očito ne zanima, jer da vas zanima i da samo dio navedenoga znate, ne biste radili što radite - zaključio je.