Pomor ribe u Neretvi nije slučajan – trag vodi uzvodno, a stručnjaci upozoravaju na najgore

U rujnu prošle godine zabilježen je masovni pomor ribe i drugih organizama u gornjem toku rijeke Neretve, nizvodno od strojarnice hidroelektrane „Ulog“, koja je u vlasništvu kompanije EFT Group Vuka Hamovića. Ovaj događaj izazvao je zabrinutost javnosti i otvorio pitanje odgovornosti za ekološku katastrofu.

Iako su nadležne institucije o uzrocima govorile oprezno i bez konkretnih zaključaka, terenska istraživanja i analiza koju su proveli Gabriel Singer, Muriz Spahić i Mirza Čelebičić ukazuju na jasnu povezanost između rada hidroelektrane i pomora živog svijeta.

Prema njihovim nalazima, postoji osnovana sumnja da je nezakonit način rada HE „Ulog“ izravno doveo do uginuća tisuća jedinki ribe i drugih organizama u Neretvi. Rezultati analize predstavljeni su na konferenciji „Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša – vode i slučaj rijeke Neretve“, održanoj u studenom 2025. godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Tom je prilikom istaknuto da postoje ozbiljna odstupanja od uvjeta definiranih u ekološkoj dozvoli za rad hidroelektrane.

Ekološka dozvola za HE „Ulog“ propisuje isključivo protočni način rada. Međutim, znanstveni monitoring i satelitske snimke pokazali su da elektrana radi u takozvanom vršnom režimu (hydropeaking), koji je izričito zabranjen, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakav način rada uključuje nagla ispuštanja velikih količina vode iz dubokih slojeva akumulacije. Ta je voda siromašna kisikom, što ima pogubne posljedice za živi svijet nizvodno.

Znanstvenici su fenomen koji nastaje opisali kao „zonu smrti“. Riječ je o ekološkoj zamci u kojoj tijekom zastoja u radu riba ponovno naseljava područje, nakon čega dolazi do iznenadnog ispuštanja vode bez kisika i vodeni se organizmi guše i ugibaju.

Prizor s Neretve, ilustrativna fotografija

Zvonimir Barisin/Cropix

Osim ekoloških posljedica, ovakvi su umjetno izazvani vodni valovi i ozbiljan sigurnosni rizik za ljude koji borave uz rijeku. Iako su najvidljivije posljedice zabilježene u gornjem toku, stručnjaci upozoravaju na to da negativni učinci rada HE „Ulog“ imaju potencijal širiti se nizvodno cijelim riječnim sustavom Neretve sve do ušća.

Promjene u režimu protoka, nagle oscilacije vodostaja i smanjena razina kisika mogu dugoročno narušiti ekološku ravnotežu donjeg toka rijeke, uključujući i osjetljiva močvarna područja poput Hutova blata.

Hutovo blato, kao jedno od najvažnijih staništa ptica močvarica i ribljih vrsta u jugoistočnoj Europi, posebno je ranjivo na promjene u hidrologiji. Stručnjaci upozoravaju na to da bi kontinuirani utjecaj hydropeakinga mogao dovesti do poremećaja u migraciji i mriještenju riba, do smanjenja bioraznolikosti, degradacije močvarnih ekosustava te promjena u kvaliteti vode i sedimentaciji. Takvi procesi ne bi imali samo lokalno nego i regionalno ekološko značenje.

Zbog svega navedenog, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT uputila je dopis desecima nadležnih institucija na državnoj i entitetskoj razini, tražeći hitne mjere zaštite.

U suradnji s inicijativom Save the Blue Heart of Europe, izneseni su ključni zahtjevi: hitna obustava vršnog režima rada HE „Ulog“, uspostava transparentnog monitoringa u stvarnom vremenu i trajna zaštita preostalih očuvanih dijelova riječnog sustava Neretve.

Slučaj Neretve ponovno je otvorio pitanje održivosti hidroenergetskih projekata i njihove usklađenosti s ekološkim standardima. Stručnjaci upozoravaju na to da, bez hitne reakcije nadležnih institucija, postoji rizik od daljnjeg narušavanja jednog od najvažnijih riječnih ekosustava u regiji, s posljedicama koje se mogu osjetiti duž cijelog toka rijeke – od izvora do ušća.