Europska unija donijela je 2024. godine Zakon o obnovi prirode, koji od država članica traži da obnove 20 posto kopnenih površina i 20 posto mora do 2030., te sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine. Kako kažu iz udruge BIOM, trenutačno je u izradi nacrt Nacionalnog plana obnove prirode, koji izrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT), a rok za podnošenje nacrta Plana Europskoj komisiji je rujan ove godine. Šest mjeseci od datuma primitka nacrta Plana Europska komisija ga mora ocijeniti, a do rujna 2027. Hrvatska mora predati finalnu verziju Nacionalnog plana obnove prirode Europskoj komisiji. U sklopu ovog procesa države članice daju prijedloge područja za obnovu unutar ekološke mreže Natura 2000, što u Hrvatskoj obuhvaća čak 37 posto nacionalnog teritorija.
Izrada nacrta Plana povjerena je Radnoj skupini, koju je osnovalo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. U njoj svoje predstavnike ima i udruga BIOM.
- Prepoznavanje nužnosti i hitnosti obnove prirode u zakonodavnom okviru ključna je prilika da se obnovi i očuvanju narušenog stanja prirode da jasan politički prioritet – po prvi put sustavno, na razini gotovo cijelog europskog kontinenta. Ako se provede pravilno, taj ambiciozni i prijeko potrebni iskorak javnih politika, u ključnom desetljeću za suočavanje s krizama u okolišu, može značajno ublažiti njihove posljedice i usmjeriti društvo prema sigurnijoj i održivijoj budućnosti za buduće generacije - rekla je Lora Rajić, stručna suradnica za politike i zagovaranje u Udruzi Biom.
Dodala je kako je Nacionalni plan obnove prirode povijesna prilika za obnovu i oporavak narušenih staništa.
- Kroz obnovu prirode kakva se očekuje postići u narednim desetljećima, otvaraju se mogućnosti ponovne uspostave presječenih koridora za širenje i rekolonizaciju vrsta i staništa ili očuvanje i obnovu staništa koja će dugoročno moći služiti kao mjesta s kojih će se vrste moći prirodno proširiti na područja s kojih su zbog ljudskih aktivnosti bile istisnute - ističe Tomislav Hudina, voditelj Programa za botaniku i staništa u Udruzi Biom.
Među najvećim projektima obnove prirode koje je dosad provela Udruga Biom ističu se projekt Dinara back to LIFE, s fokusom na obnovu suhih travnjaka i bioraznolikosti Dinare, te projekt Still Water Revival, posvećen obnovi slatkovodnih ekosustava hrvatskih krških planina Biokovo, Dinara, Sjeverni Velebit i Učka. Biom trenutačno provodi dosad najveći projekt obnove prirode, Mosaic of LIFE, kojim se predviđa obnova najmanje 560 ha travnjaka uz poboljšanje upravljanja na dodatnih 1020 ha travnjaka na području Krke, Cetine, Svilaje i Dinare, te projekt Restoring Wetlands s ciljem očuvanja bioraznolikosti i otpornosti ekosustava na području Vranskog jezera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....