Hrvatska prvi put štiti ključna morska područja za rijetke ptice

Usvajanjem nove Uredbe o ekološkoj mreži na sjednici Vlade RH 5. lipnja, Hrvatska je proširila ekološku mrežu Natura 2000 i na morsko područje, te su ovom prilikom prvi put proglašena područja važna za očuvanje morskih ptica iz roda cjevonosnica - gregule (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea). Pritom, Hrvatski sabor ratificirao je 6. lipnja Sporazum o svjetskim morima koji omogućuje stvaranje morskih zaštićenih područja.

Morske ptice danas se smatraju najugroženijom grupom ptica - više od 30 posto njihovih vrsta ugroženo je na globalnoj razini prema kriterijima IUCN-a (International Union for Protection of Nature), te je gotovo pola njihovih populacija u opadanju. Razlozi za to su mnogi, od smanjenja kvalitete staništa za gniježđenje, utjecaja invazivnih vrsta sisavaca koji im jedu jaja i ptiće, do klimatskih promjena, smanjenja dostupnosti hrane i stradavanja u ribolovnim alatima. Stoga, jedan od ključnih mehanizama zaštite morskih ptica je prepoznavanje i proglašavanje zaštićenih područja važnih za njihovo hranjenje i kretanje.

- Istraživanjem kretanja morskih ptica udruga Biom bavi se od 2016. godine, a te smo aktivnosti pojačali zahvaljujući sudjelovanju u projektu LIFE Artina od 2018. godine. Korištenjem znanstvene metodologije koju je razvio BirdLife, analizom smo utvrdili područja važna za očuvanje ovih ugroženi vrsta ptica, te predložili proglašenje zaštite tih područja - istaknuo je Dries Engelen, voditelj programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom.

Pomoću sustavnih terenskih obilazaka i korištenjem GPS odašiljača postavljenih na ptice u svrhu njihova praćenja, u okviru projekta LIFE Artina u kojem je Udruga Biom partnerski surađivala s Udrugom za prirodu okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita i organizacijom BirdLife Malta, te Javnom ustanovom Park prirode Lastovsko otočje na čijem se području provodilo istraživanje, kartirana su kretanja tih ptica i utvrđena područja na moru važna za njihovo očuvanje (POP). Ta područja potvrdilo je i nadležno ministarstvo te je tako Hrvatska dobila prva područja takve vrste u svom akvatoriju.

Pritom treba napomenuti da su Uredbom u mrežu uvrštena samo dva nova takva područja – Lastovski kanal i Sjeverni Jadran, dok tri druga nova područja (Korčulanski kanal, Hvarski kanal i Istočnomljetski kanal) i proširenje dvaju postojećih (Lastovsko otočje i Pučinski otoci) nisu uvršteni u ekološku mrežu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ta područja nije obuhvatilo iako su po znanstvenim kriterijima i ona ključna, uz obrazloženje da proglašenje tih područja zahtjeva dodatnu intenzivnu prethodnu komunikaciju s dionicima.

Što se tiče područja na moru obuhvaćenih ekološkom mrežom, nadamo se da će u skoroj budućnosti za njih biti usvojene i konkretne mjere očuvanja predožene projektom, kao što su izmjene u načinu provedbe ribolova te ograničenja određenih ljudskih aktivnosti unutar tih područja. Kad se to dogodi, u pravom će smislu zaživjeti zaštita naših najugroženijih morskih ptica na pučini.

- Nadamo se da će Hrvatska nastaviti ovim tempom, osobito kad je riječ o ispunjavanju obveze proglašenja deset posto mora pod strogom zaštitom - istaknula je voditeljica projekta LIFE Artina Zrinka Jakl iz udruge Sunce.

- Kao najznačajnije područje za opstanak ovih vrsta ptica u Hrvatskoj, iznimno smo zadovoljni rezultatima projektnih aktivnosti. Važnost njihovog očuvanja sada se jasno pozicionirala na karti zaštite prirode - istaknula je Bruna Đuković, voditeljica projekta LIFE Artina Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje.