Loše vijesti iz podmorja: Izbjeljivanje koralja proširilo se na 84 posto oceanskih grebena

Štetno izbjeljivanje svjetskih koralja proširilo se na 84 posto oceanskih grebena i u ovom trenutku je ono doseglo najintenzivniji moment u dosadašnjoj povijesti, objavili su iz International Coral Reef Initiative (Međunarodnog društva za koraljne grebene), piše CNN.

To je četvrti globalni val izbjeljivanja od 1998. godine i sada je nadmašio sličan događaj iz razdoblja od 2014. do 2017. godine, koje je pogodilo oko dvije trećine grebena. Nije jasno kada će trenutačna kriza, koja je započela 2023. i za koju se smatra kako je do nje dovelo zagrijavanje oceana, završiti.

- Možda nikada nećemo doživjeti da toplinski stres koji dovodi do izbjeljivanja padne ispod praga koji, kako vidimo, pokreće globalno izbjeljivanje. Gledamo u nešto što u potpunosti mijenja lice našeg planeta i sposobnost naših oceana da održe živote - rekao je Mark Eakin iz Međunarodnog društva za koraljne grebene.

Prošla godina bila je najtoplija zabilježena godina na Zemlji, a to svakako utječe i na oceane. Prosječna godišnja temperatura površine mora u oceanima udaljenim od polova iznosila je rekordnih 20,87 stupnjeva Celzijevih. To je smrtonosno za koralje, koji su ključni za život raznih stvorenja u morima, kao i zaštitu obala od erozije i oluja. Koraljni grebeni se ponekad nazivaju "morskim kišnim šumama" jer održavaju visoku razinu bioraznolikosti - otprilike 25 posto svih morskih vrsta može se pronaći u, na i oko koraljnih grebena.

Koralji dobivaju svoje svijetle boje od šarenih algi koje žive u njima i izvor su hrane za koralje. Dugotrajna toplina uzrokuje da alge ispuštaju otrovne spojeve, a koralji ih izbacuju. Izbjeljivanje je toliko ozbiljno da se znanstvenici boje sve većeg rizika od smrti brojnih koralja.

U tijeku su napori za njihovo očuvanje i obnavljanje. Jedan nizozemski laboratorij radio je s fragmentima koralja, uključujući neke uzete s obale Sejšela, kako bi ih razmnožio u zoološkom vrtu. Sve to kako bi se oni jednog dana mogli upotrijebiti za ponovno naseljavanje divljih koraljnih grebena ako bude potrebno. Drugi projekti bavili su se spašavanjem koralja ugroženih visokim vrućinama i brizi o njihovom zdravlju prije nego što su vraćeni u ocean.

Znanstvenici smatraju da je bitno smanjiti emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet, poput ugljičnog dioksida i metana.

- Najbolji način zaštite koraljnih grebena je rješavanje temeljnog uzroka klimatskih promjena. A to znači smanjenje ljudskih emisija koje uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva... Sve ostalo više izgleda kao flaster, a ne kao rješenje - istaknuo je.

Obavijest iz društva dolazi u trenutku kada je američki predsjednik Donald Trump u svom drugom mandatu agresivno krenuo u poticanje fosilnih goriva i ukidanje programa čiste energije, za koje kaže da su neophodni za gospodarski rast.

- Trenutačno imamo vladu koja jako naporno radi na uništavanju svih ovih ekosustava... Uklanjanje postojećih zaštita imat će razorne posljedice - rekao je Eakin.