Masovni pomor ribe razotkriva ekološku krizu kod hidroelektrane Ulog

U gornjem toku rijeke Neretve, nedaleko od hidroelektrane ‘Ulog‘ kod Kalinovika, nedavno je primijećen masovni pomor ribe. Mještani i lokalni ribari upozoravaju na velike količine mrtve ribe uz obalu, dok ekološke udruge ukazuju na moguću vezu s puštanjem u rad ove hidroelektrane.

Ugledni bosanskohercegovački akademik Muriz Spahić, eminentni stručnjak i hidrolog, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, komentirao je za portal Radiosarajevo.ba najnovija događanja na Neretvi.

– Masovni pomor ribe potvrđuje ranija upozorenja stručne javnosti o ozbiljnim ekološkim rizicima u ovom području. Trenutačno se još uvijek ne zna pouzdano uzrok pomora, jer se čeka mišljenje nadležnih institucija koje provode analize uzoraka vode i uginule ribe. Rezultati tih analiza bit će ključni za utvrđivanje neposrednih razloga ove ekološke nesreće. Informacije koje imamo odnose se na velike količine uginule ribe, rakova i drugih plivajućih vodenih organizama. Postoje indicije da su nastradali i zoo- i fitobentoski organizmi, koji se sporo obnavljaju, a predstavljaju hranu ribama i drugim vodenim vrstama, upozorava profesor Spahić, tražeći odlučne reakcije institucija.

Akademik Spahić ističe kako već sada nisu potpuno zadovoljeni ekološki standard i uvjeti koje propisuju europske direktive, a na koje su obvezni koncesionar i investitor.

– Posebno zabrinjava bahat odnos investitora prema rijeci, jer se nizvodni tok od HE ‘Ulog‘ prema Federaciji BiH tretira kao odvodni kanal, a ne kao jedan od najznačajnijih prirodnih tokova naše države – upozorava Spahić, prenosi Slobodna Dalmacija.

Izgradnja hidroelektrana u gornjem toku Neretve mogla bi imati dalekosežne posljedice i na donji tok rijeke – od Hutova blata do ušća Neretve. Promjene u protoku i kvaliteti vode mogle bi dovesti do smanjenja populacije ribe, ugrožavanja močvarnih staništa i promjena u biodiverzitetu. Hutovo blato, kao jedno od najvažnijih močvarnih područja u regiji, moglo bi doživjeti poremećaj prirodnih ciklusa prehrane ptica i riba, dok smanjenje protoka i promjene temperature vode u donjem toku mogu utjecati i na poljoprivredu i opskrbu pitkom vodom u nizvodnim područjima. Dugoročno, zanemarivanje ekoloških standarda na gornjem toku prijeti destabilizacijom cijelog hidroekološkog sustava Neretve i donjeg toka koji je pod zaštitom Ramsarske konvencije.

Otvara se i ozbiljno pravno pitanje: kako je uopće mogla biti dodijeljena koncesija na opće državno dobro, poput gornjeg toka Neretve, prije nego što je riješeno pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine?

– Još je problematičnije što je koncesija dodijeljena stranom investitoru, što dodatno otežava mogućnost da država zaštiti i nadoknadi nastalu štetu. Ovaj događaj je upozorenje da je Neretva izrazito ranjiva i da svako zanemarivanje ekoloških standarda ima dugoročne posljedice ne samo po riblji fond, nego i po cjelokupan prirodni hidroekološki sustav – zaključio je Spahić.

Lokalni stanovnici i ekološke udruge sada očekuju hitnu reakciju nadležnih institucija, kako bi se spriječila daljnja ekološka šteta i osigurala odgovornost investitora.

Kontrolom postrojenja hidroelektrane utvrđeno je da nema konkretnih dokaza koji bi povezivali pomor ribe na ušću rijeke Ljute u Neretvu s radom ovog postrojenja, priopćeno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

– S obzirom na to da je ušće rijeke Ljute u Neretvu udaljeno 1,4 kilometra od strojarnice elektrane, inspekcija nema konkretne dokaze da je navodni pomor ribe povezan s radom hidroelektrane – ističu iz Ministarstva, te dodaju kako kontrolom nije bilo moguće utvrditi kvalitetu voda Kalinovačke jezernice i rijeke Ljute, prenosi rtrs.tv.

Izvještaj o ispitivanju površinske vode iz lipnja ove godine izradila je licencirana ustanova, Institut za zaštitu i ekologiju Banja Luka. Tijekom ispitivanja uzeto je šest uzoraka, od kojih su dva uzeta iz same akumulacije – jedan sa središnjeg dijela akumulacije, a drugi neposredno uz branu. Prema riječima direktora HE "Ulog", lokalni ribari u samoj akumulaciji redovito obavljaju ribolovne aktivnosti, te se kontinuirano prati ekološki zajamčeni protok od 0,52 metra kubna u sekundi, što je potvrđeno mjernim profilom Republičkog hidrometeorološkog zavoda.