U azil u Čakovcu svakodnevno stižu novi štenci, a uzroci problema su dublji nego što se čini

U Skloništu Prijatelji Čakovec trenutačno se brinu o pedesetak štenaca, a situacija iz dana u dan postaje sve teža. Samo proteklih nekoliko dana u sklonište su stigle dvije kujice – jedna u tipu njemačkog ovčara koja je na svijet donijela 11 štenaca (od kojih je preživjelo sedam) te druga u tipu staforda, koja je također okotila 11 mladunaca.

Ovi prizori, nažalost, nisu iznimka nego svakodnevica, upozorava Aleksandra Hampamer, potpredsjednica udruge ZEU Prijatelji životinja i prirode, koja kaže kako se problem nekontroliranog razmnožavanja pasa u Međimurju, ali i cijeloj Hrvatskoj, ne smanjuje.

– Zakon o zaštiti životinja uopće ne poznaje termin ‘kućno leglo’, a upravo ta legla najčešće postaju izvor brojnih napuštenih štenaca koji kasnije završavaju na ulici ili u romskim naseljima – objašnjava Hampamer. Dodaje kako je prema Zakonu vlasnik psa dužan kontrolirati razmnožavanje, a najjednostavniji i najučinkovitiji način za to je trajna sterilizacija, piše portal Medjimurski.

Kako bi se spriječilo širenje problema, udruga već dvije godine provodi projekt besplatne kastracije vlasničkih ženki pasa. – Iako sami godišnje udomimo više od 700 pasa, toliki priljev štenaca kojem svjedočimo vrlo je teško kvalitetno udomiti, a kako se ne udome kvalitetno, onda ženke opet rađaju nove štence i tako broj napuštenih životinja raste. – kaže.

Ako se dogodi da pas ipak okoti, vlasnik je prema Zakonu o zdravlju životinja dužan označiti štence mikročipom prije nego ih pokloni ili proda.

– Važno je da ljudi znaju da mikročip trebaju imati i štenci koji se poklanjaju, a ne samo oni koji se prodaju. Kada se oglašavaju u oglasnicima, obavezno treba navesti broj mikročipa majke i štenaca – objašnjava Hampamer.

Osoba koja želi štene također mora biti svjesna da štene mora doći s mikročipom. Tada se obrati zajedno s prvim vlasnikom svom veterinaru i on će u upisniku pasa Lysacan promijeniti vlasništvo na novu osobu.

Crno tržište vrijedno milijune

Veliki problem predstavlja i neregistrirani uzgoj pasa.

– Mnogi koji se bave uzgojem nisu registrirani kod Ministarstva poljoprivrede, a gotovo nitko nema registriranu djelatnost prodaje. Cijela grana djelatnosti jedno je veliko crno tržište, a nadležne institucije koje su s time upoznate ne reagiraju! – upozorava Hampamer.

Prema istraživanju provedenom na najpoznatijem hrvatskom oglasniku, godišnji promet pasa bez računa doseže čak 14 milijuna eura. – Na oglasima se pojavljuju psi koji vrijede i po nekoliko tisuća eura, neki čak i 10.000, sve bez ikakvog računa i nadzora – dodaje.

Najčešće se prodaju tzv. “čistokrvni psi bez papira”, koji su jeftiniji od onih s rodovnicom. Među najpopularnijima su belgijski ovčari, no upravo s njima ljudi često ne mogu izaći na kraj.

– Belgijski ovčari su iznimno inteligentni i radni psi, ali trebaju puno aktivnosti, treninga i kretanja. Držati ih zatvorene u malom prostoru znači stvoriti frustriranog psa koji može postati agresivan – objašnjava Hampamer. Slična je situacija i s njemačkim ovčarima, a sve češće stariji građani uzimaju takve pasmine bez razumijevanja njihovih potreba.

U posljednje vrijeme popularni su i tzv. maltipoo štenci – križanci maltezera i pudle. – Koliko nam je u Skloništu poznato, ta pasmina nije službeno priznata. Mnogi uzgajivači ne rade genetske ni zdravstvene testove, pa štenci često budu bolesni ili rezultat parenja u srodstvu – upozorava Hampamer. Sve su to razlozi velikog broja napuštenih životinja koje posljedično završavaju u skloništu ili pak u romskim naseljima.

– U skloništu ćete dobiti cijepljenog, očišćenog i mikročipiranog psa, a kastracija je osigurana po spolnoj zrelosti. Također razgovaramo s udomiteljima o uvjetima koje imaju i predlažemo im psa koji im najbolje odgovara. Ukoliko pak sami nabavljate štene, provjerite je li isto označeno mikročipom u leglu, uz štene trebate dobiti i njegovu putovnicu, dajte prednost onima koji ih cijepe i protiv zaraznih bolesti i gdje su više puta očišćeni od parazita. – savjetuje Hampamer.

Za vlasnike kujica savjetuje da provjere nudi li njihova općina subvencionirane kastracije, kako bi se spriječila nova neželjena legla.

– Samo u našem skloništu trenutačno je gotovo 500 pasa, a u cijeloj Hrvatskoj ih je oko 10.000. Sterilizacija je ključ – jer svaki spriječeni graviditet znači nekoliko spašenih života – zaključuje Aleksandra Hampamer