Nakon 60 godina u Hrvatsku se vratio iznimno opasan insekt! Potvrdilo i Ministarstvo. Evo uputa, ako ga vidite

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije objavili su i službenu potvrdu: vratio se orijentalni stršljen, zavičajna vrsta koja nije bila redovito bilježena u Hrvatskoj zadnjih šezdeset godina.

Ove zujalice mogu biti vrlo opasne. Najbolje je ne dolaziti do njihovih gnijezda niti ih pokušati srušiti. To bi moglo biti iznimno ugrožavajuće po pojedinca. Ubod ovog stršljena može, naime, izazvati alergijske reakcije, a u težim slučajevima i smrt. Ako nas ugrize, mjesto uboda treba očistiti vodom i sapunom, nanijeti antiseptičko sredstvo te hladan oblog. U slučaju da se počnemo osjećati loše, potrebno je otići liječniku.

No, poput ostalih stršljena, i ovaj ima važnu ekološku ulogu – hrani se drugim kukcima, uključujući i mnoge štetnike, te tako doprinosi prirodnoj ravnoteži ekosustava.

Za razliku od široko rasprostranjenog europskog stršljena (Vespa crabro), prirodna rasprostranjenost orijentalnog stršljena (Vespa orientalis) u Europi prilično je ograničena. To je jedina vrsta stršljena u europskoj fauni sa suptropsko-tropskim karakterom rasprostranjenosti te ujedno jedini predstavnik roda Vespa koji obitava i na afričkom kontinentu.

Prirodno područje rasprostranjenosti proteže se od Indije, Nepala i zapadne Kine na istoku, preko srednjeg Jadrana, južne Italije (uključujući Siciliju) i južnog Alžira na zapadu, do južnog Balkana na sjeveru i središnje Sahare na jugu.

Orijentalni stršljen

Alessandro Grandini/alamy/profimedia

Prvi nalazi ove vrste u Hrvatskoj datiraju iz 1897. godine, no nakon 1963. više nije bila redovito zabilježena. Noviji nalazi potječu s otoka Krka (2010.), a ove godine zabilježena je kod Solina, u Kaštelima i Splitu te u Istri kod Novigrada.

- Hrvatska obala predstavlja rub prirodnog područja rasprostranjenosti ove vrste, pa su povremene pojave u pojedinim godinama sasvim očekivane. Iako su temperature zraka i mora na Mediteranu posljednjih desetljeća porasle uslijed klimatskih promjena, zasad nema znanstvenih dokaza da one izravno utječu na širenje ove vrste duž Jadranske obale - poručili su iz Ministarstva.

Orijentalni stršljen veličinom je sličan europskom, ali se lako razlikuje po boji zatka. Zadak orijentalnog stršljena pretežno je smeđ, osobito u bazalnom dijelu, s malo žutih prstenova, dok je kod europskog stršljena dominantno žut, s tamnom mrljom pri bazi. Vrh zatka kod vrste Vespa orientalis je narančast, nakon tamnog poprečnog prstena, dok je kod vrste Vespa crabro žut, bez tamne pruge. Obje vrste lako se razlikuju od invazivne strane vrste – azijskog stršljena (Vespa velutina) koji je većinski crnosmeđe boje, s vrlo malo žutog na zatku i svijetložutim nogama, dok je boja nogu kod dvije zavičajne vrste smeđa.

- Nalaze orijentalnog stršljena i ostalih zavičajnih vrsta možete dojaviti putem aplikacije iNaturalist, odakle će podaci automatski biti uvršteni u BioAtlas – Atlas bioraznolikosti Hrvatske. Nalaze azijskog stršljena i ostalih stranih te invazivnih stranih vrsta moguće je prijaviti putem aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj - dodali su.