ŠOK U DVORU NA UNI

Policija zatekla grozne prizore pasa, šefica Udruge za zaštitu životinja odmah odvedena u pritvor!

Ona je osoba koja voli životinje, to nitko ne može poreći. No, što se točno dogodilo u tom dvorištu, ne znam, kaže načelnik općine

Prizor iz dvorišta u Dvoru na Uni

 Prijatelji životinja
Ona je osoba koja voli životinje, to nitko ne može poreći. No, što se točno dogodilo u tom dvorištu, ne znam, kaže načelnik općine

- Policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjakinjom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ubijanja ili mučenja životinja. Nju se sumnjiči da je u mjestu Vanići, općina Dvor, teško zanemarivala i izložila nepotrebnim patnjama pse koji su povjereni udruzi za zaštitu životinja koju ona vodi. Nije im omogućila veterinarsku skrb te primjeren prostor za držanje životinja, što je dovelo do teškog stanja i neuhranjenosti, kao i do uginuća više pasa - objavili su iz Policijske uprave sisačko-moslavačke.

U dvorište udruge, gdje je ujedno živjela i njezina predsjednica I. B., došli su i veterinarski inspektori. Protiv nje će podnijeti, kažu iz policije, optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti životinja i Zakona o zdravlju životinja. Ona je predana pritvorskom nadzorniku.

Iz Veterinarske inspekcije rekli su nam kako su u dvorištu udruge našli 15 mrtvih pasa, čija su tijela bila u uznapredovalom stadiju raspadanja, i 35 živih. No neki od njih su u lošem zdravstvenom stanju. Nitko od njih nije cijepljen protiv bjesnoće.

- Predsjednica udruge, odnosno posjednica pasa, bila je prisutna tijekom nadzora, no s obzirom na to da je lišena slobode po osnovi drugih nalaza djelatnika MUP-a, određeno je da lokalna samouprava organizira i osigura ishranu, njegu i uvjete držanja primjerene vrsti i kategoriji životinja te zaštitu životinja od nepovoljnih vremenskih i klimatskih uvjeta, grabežljivaca i drugih opasnosti za njihovo zdravlje i dobrobit, kao i da hitno organizira zbrinjavanje zatečenih trupova uginulih životinja - objasnili su nam iz inspekcije.

Udruga koju je vodila godinama je muku mučila s prikupljanjem sredstava. Voditeljica udruge u jednom je trenutku, suočena s činjenicom da se brine o previše pasa, prestala primati nove životinje. No udomljavanja su išla sporo, a donacije su bile sve manje i manje.

Zadnja objava s fotografijom pasa koja je objavljena na službenom Facebook profilu udruge bila je u listopadu 2025. godine. Nakon toga, svega nekoliko objava o prikupljanju sredstava. Potom, od 22. ožujka, potpuni muk.

- Ona je osoba koja voli životinje, to nitko ne može poreći. No, što se točno dogodilo u tom dvorištu, ne znam. Nitko ne zna. Policija radi svoj posao, veterinarska inspekcija također, a mi ćemo raditi što smo po zakonu dužni. Naši su komunalni redari nahranili i napojili pse, a preuzet će ih sklonište u Sisku, s kojim mi i imamo ugovor - kaže načelnik općine Dvor na Uni, Nikola Arbutina.

Rekao nam je kako nije siguran koliko točno ima živih, a koliko mrtvih pasa. Tvrdi i da osumnjičena 45-godišnjakinja nije dovodila u svoje dvorište pse s ulica općine, jer oni godinama imaju ugovor sa Siskom.

- Mi smo u dva navrata platili cijepljenje tih pasa. No, udruga nije prijavljena kad smo imali otvorene natječaje za životinje, tako da mi nismo mogli financijski pomoći. Predsjednica udruge je htjela da damo gotovinu, ali mi to ne možemo - ističe Arbutina.

Sisački azil inače ima kapacitet za pedesetak pasa. Nedavno su predali zahtjev da im se dozvoli povećanje kapaciteta. Što će kad im dođe veliki broj novih pasa?

- Moramo naći mjesta. Nadamo se da će se ljudi javiti za privremene domove - doznajemo iz skloništa.

KOMENTAR PRIJATELJA ŽIVOTINJA

- Hrvatska ovih dana svjedoči kulminaciji okrutnosti prema životinjama. Slučajevi napuštanja, izgladnjivanja, mučenja i smrti nižu se jedan za drugim, a svaki od njih razotkriva isti poraz: sustav koji je morao zaštititi životinje nije djelovao na vrijeme. Prema najnovijim vijestima, potresni prizori zatekli su policiju i u Općini Dvor, gdje je velik broj pasa bio teško zanemarivan, izgladnjivan i prepušten patnji, a neki i smrti. Ovaj slučaj nije smio doći do ove razine i patnja životinja mogla se i trebala spriječiti pravodobnim postupanjem nadležnih institucija.
Podsjećamo da smo još prošle godine u dopisu Državnom inspektoratu istaknuli najnoviji slučaj u Općini Dvor kao jedan od onih s kojima su inspekcije upoznate, no problemi u stvarnosti ne rješavaju. S vremenom broj pasa se povećao, a prema dostupnim informacijama, psi su se ondje nerijetko i nekontrolirano razmnožavali.
Godinama upozoravamo da postojeći sustav ne funkcionira. Skupljamo potpise za reformu veterinarske inspekcije, koja djeluje ponajprije prema Zakonu o zdravlju životinja i Zakonu o veterinarstvu, a ne može učinkovito djelovati i prema Zakonu o zaštiti životinja. Institucije trebaju djelovati preventivno. Ovakav horor koji potresa Hrvatsku nije iznimka, nego alarm da nešto sustavno ne valja i da je konkretna promjena nužna.

Me smije se izostaviti ni odgovornost jedinica lokalne samouprave, koje imaju jasne zakonske obveze zbrinjavanja napuštenih, izgubljenih, ozlijeđenih i oduzetih životinja. Gradovi i općine dužni su izgraditi funkcionalan sustav zbrinjavanja, u kojemu napuštene životinje završavaju u registriranim skloništima, a ne kod pojedinaca ili udruga koje nemaju uvjete za smještaj velikog broja životinja.
No, mnoge jedinice lokalne samouprave već godinama ne provode svoje zakonske obveze: ne provode kontrolu mikročipiranja pasa, ne osiguravaju učinkovito zbrinjavanje napuštenih životinja, ne financiraju ili ne sufinanciraju kastracije skrbničkih pasa i mačaka te slobodnoživućih mačaka, a neke nemaju ni stvarno funkcionalan ugovor sa skloništem. Pritom se događa da se s njihova područja godišnje ne zbrine nijedan pas, dok veterinarska inspekcija takve propuste najčešće ne sankcionira.
Gradovi i općine dužni su obići sva kućanstva i provjeriti jesu li svi psi označeni mikročipom. Ujedno trebaju nadzirati uvjete držanja životinja i reagirati prije nego što zlostavljanje, zanemarivanje i nekontrolirano razmnožavanje prerastu u tragediju.
Nadležne institucije trebaju surađivati, a ne prebacivati odgovornost. Zakon se mora provoditi na cijelom području Hrvatske jednako. Zakon vrijedi za sve: za pojedince, gradonačelnike i načelnike, udruge, skloništa i veterinare. Imamo dovoljno dobrih primjera koji pokazuju da se zakona može i treba držati te da se životinjama itekako može pomoći uz poštivanje svih propisa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. lipanj 2026 20:02