Situacija sa sitnom plavom ribom u našem moru daleko je od blistave. Kada se radi o srdelama, inćunima i papalinama, te su vrste već godinama na rubu održivosti zbog klimatskih utjecaja, prelova i promjenjive produktivnosti Jadrana, objavili su iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Nekad je papalina živjela u širokom području sjevernog i srednjeg Jadrana, od Riječkog zaljeva do šibenskog i malostonskog područja, dok se danas nalazi samo u hladnijem sjevernom Jadranu, gotovo isključivo na Kvarneru i u blizini ušća rijeke Po.
- Znamo da papalina ima pad brojnosti u odnosu na povijesne podatke, no teško je to precizno procijeniti zbog malog i nestalnog ulova, čestog pogrešnog deklariranja sitne srdele kao “papaline” i izostanka ciljnih znanstvenih monitoringa - poručili su stručnjaci s Instituta i pojasnili zašto se ovo događa.
Najvažniji razlog zašto je papaline sve manje i zašto se danas zadržava samo u najhladnijim dijelovima Jadrana jest stalni porast temperature mora, koji ovoj izrazito hladnoljubnoj (borealnoj) vrsti postupno sužava raspoloživi životni prostor. Isti obrazac bilježi se i u drugim dijelovima Sredozemlja, gdje se papalina povlači prema sjevernim i dubljim, hladnijim područjima kako površinski sloj mora postaje sve topliji.
- Zbog svega navedenog, talijanski znanstvenici u suradnji sa stručnjacima našeg Instituta razvili su modele kako bi procijenili kako će se, pod različitim klimatskim scenarijima, mijenjati pogodni uvjeti za život papaline u Jadranu. Rezultate su objavili u časopisu Frontiers in Marine Science, te zaključili da ukoliko se sadašnji trend zagrijavanja Jadrana nastavi, papalina bi do kraja stoljeća mogla izgubiti gotovo sav pogodan životni prostor u Jadranu - poručuju s Instituta i dodaju kako je za očekivati da će u narednom razdoblju ove ribe biti, vjerojatno, sve manje u našem moru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....