U petak se diljem svijeta obilježava Dan dabrova, a evo kakva je situacija u našoj zemlji

Međunarodni dana dabra obilježava se 7. travnja. Taj je datum odabran u čast Dorothy Richards, koja je 50 godina proučavala dabrove u području Beaversprite u njujorškom gorju Adirondack.

- Obzirom da je populacija dabra u Hrvatskoj narasla iznad kapaciteta staništa, sve češće su informacije o njihovim aktivnostima, a osobito kada se javljaju štete. Kroz LIFE BEAVER Projekt nastojimo informirati i educirati javnost o suživotu s dabrom - ističe Marijan Grubešić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Europski dabar bio je u prošlosti rasprostranjen na području čitave Europe. Tijekom 18. i 19. stoljeća naglo počinje nestajati, da bi do konca 19. stoljeća bio gotovo istrijebljen s europskih vodotokova i vodenih površina. U Hrvatsku je dabar vraćen prije 25 godina u sklopu projekta Dabar u Hrvatskoj, kojom prilikom je u razdoblju od travnja 1996. do ožujka 1998. dopremljeno i ispušteno ukupno 85 dabrova.

Dabar se odlično udomaćio, proširio i razmnožio te je do sada je "osvojio" sve vodotokove i vodene površine kontinentalne Hrvatske, te se proširio na susjedne zemlje kao što su BiH, Mađarska, Slovenija i Austrija.

Neki vodotoci, odnosno staništa dabra su već prekapacitirani, pa dabrovi više nemaju slobodnog prostora za širenje i obitavanje.

U posljednje vrijeme glavni problem predstavljaju brane zbog kojih nastaju jezera, poplavljuju se okolne poljoprivredne površine i prometnice, potom štete na voćnjacima i stablima uz obalu.

- Nadamo se da će se kroz BEAVER LIFE Projekt, u suradnji sa svim interesnim skupinama, pronaći optimalni način suživota čovjeka i dabra - dodaje profesor Grubešić.