U Gajevoj ulici u Zagrebu osvanula je u srijedu riječna barijera. Prividno onemogućujući prolaz građanima Zagreba, ova simbolična prepreka zapravo dočarava koliko prepreke na rijekama i potocima smetaju prirodnim procesima.
- Ova prepreka je na samo jedan dan usporila pješacima prolaz kroz središte grada s ciljem da im ukaže na ozbiljan problem stotina starih, derutnih i zaboravljenih barijera zbog kojih naše rijeke i potoci trpe, a priroda gubi - istaknula je Matea Jarak iz WWF-Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode koja je podizanjem barijere obilježila današnji Europski dan uklanjanja barijera (Dam Removal Day). Zagreb se tako pridružio brojnim europskim gradovima koji podižu glas za obnovu slobodnog toka rijeka.
Barijere nisu samo višak u prirodi, one narušavaju migraciju riba, smanjuju biološku raznolikost i zbog neodržavanja ugrožavaju sigurnost ljudi. Više od 1,2 milijuna barijera fragmentira europske rijeke, ističu iz WWF-a. Deseci tisuća njih su zastarjele i degradiraju vodotoke, blokirajući prirodni tok vode, sedimenta, hranjivih tvari i vrsta. To, pojašnjavaju, posljedično dovodi do pada populacije migratornih slatkovodnih riba u Europi za 75 posto. To su podaci koji se odnose na razdoblje od 1970. godine do danas.
U borbi protiv barijera, WWF je u regiji postigao nekoliko malih pobjeda. Uklonjeno ih je osam na Bijeloj rijeci, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. U Crnoj Gori su uspjeli postići da se sruše tri barijere na rijeci Vezišnici.
- Uklanjanje barijera na tekućicama jedna je od aktivnosti koje najviše doprinose implementaciji Zakona o obnovi prirode, a provodi se u cijelom svijetu. Da uklanjanje barijera ima pozitivan učinak na ekosustav, pokazali smo kroz projekt uklanjanja barijera na Bijeloj rijeci gdje smo pri prvom monitoringu dunavske pastrve primijetili mlade jedinke koje su koristile nove, oslobođene dijelove njezina toka - zaključuje Jarak.
Osim aktivnog uklanjanja barijera, WWF je u suradnji s brojnim organizacijama i uz podršku javnosti uspio spriječiti izgradnju dviju novih hidroelektrana na rijeci Dravi koje bi dodatno ugrozile prirodne tokove i bioraznolikost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....