Postotak proteina i masti u prehrani pasa i mačaka ovisi o ciljanoj skupini za koju je hrana razvijena. Primjerice, kastrirane jedinke imaju nižu potrebu za mastima te je njihova prehrana tome prilagođena, dok mačići i štenci imaju veće energetske potrebe te njihov rast i razvoj zahtijeva više proteina i masti. Stariji psi osim nižeg udjela masti trebaju i dodatne nutraceutike za održanje zdravlja (taurin za srce te kondroitin i glukozamin za zglobove).
Psi i mačke imaju različite potrebe za spomenutim makronutrijentima – proteinima i mastima. Prema AAFCO (Association of American Feed Control Officials) minimalni udio proteina u prehrani odraslih pasa iznosi 18%, masti 5,5%, dok je za mačke minimalni postotak proteina viši te iznosi 26%, kao i masti koji iznosi 9%. Psima je potrebno približno 2g proteina/kg tjelesne mase, a mačkama dvostruko više - 4g/kg tjelesne mase.
Što su zapravo proteini i zašto su oni važni?
Proteini su sastavni dio organizma te izgrađuju kosti, mišiće, tetive i ligamente, hrskavice, dlaku i kožu. No, proteini su osim spomenute funkcije važni za proizvodnju hormona, antitijela, enzima koji imaju važne fiziološke funkcije, a neophodni su i za rast, razvoj i održavanje organizma.
Proteini su sastavljeni od 20 različitih aminokiselina među kojima je deset esencijalnih za mačke i pse, a to znači da ih njihov organizam ne može sam sintetizirati te ih treba unijeti hranom. Mačkama je aminokiselina taurin također esencijalna jer je ne mogu same proizvesti.
Dijele se na proteine biljnog i životinjskog porijekla. Proteini životinjskog porijekla imaju višu biološku vrijednost jer osiguravaju svih 20 aminokiselina u optimalnim omjerima te se lakše iskorištavaju za razliku od proteina biljnog porijekla kojima nedostaje jedna ili više aminokiselina.
Stoga je preporučljivo u obrok Vašeg ljubimca uvrstiti hranu sa što višim postotkom kvalitetnih proteina životinjskog porijekla. Jaja i piletina izvori su proteina izrazito visoke biološke vrijednosti.
A što je s mastima?
Masti služe organizmu kao izvor energije i za održavanje tjelesne topline te se u većoj mjeri skladište u potkožnom tkivu životinje. Konzumacijom masti, u organizam se unose i vitamini koji su u njima topljivi - vitamini A,D,E i K.
Osim što organizmu daju energiju, masti su izvori i esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina koje životinje ne mogu same sintetizirati te ih moraju unositi putem hrane. Mogu se podijeliti u dvije skupine: omega-3 masne kiseline i omega-6 masne kiseline.
Psećem organizmu neophodne su dvije nezasićene masne kiseline – linolna (omega-6) i alfa-linolenska (omega-3). Mački je nužna još i arahidonska masna kiselina (omega-6) koju ona ne može proizvesti, a nalazi se u mastima životinjskog porijekla.
Omjer omega-3 i omega-6 trebao bi biti 1:4. Metabolizmom omega-6 masnih kiselina nastaju snažne upalne tvari, dok omega-3 masne kiseline imaju suprotno, protuupalno djelovanje, stoga je ovakav omjer nužan za dobro zdravlje. Omega-3 važne su za reprodukciju, neurološki razvoj štenaca i mačića, zdravlje kože i dlake te srca, a odličan izvor omega-3 masnih kiselina je lososovo ulje provjerenog izvora.
Iz svega navedenog vidimo da osim adekvatnog udjela masti i proteina u prehrani nužna je i kvaliteta proteina visoke biološke vrijednosti kao što su primjerice jaja ili piletina kao i prisutnost zdravih masti s omega-3 masnim kiselinama koje su blagotvorne za zdravlje Vašeg kućnog ljubimca.